I BiH je zahvaćena internetskim zlom: Djeca bi se trebala pridržavati ovih 10 pravila
Međunarodni dan sigurnosti na internetu obilježen je u većini osnovnih i srednjih škola USK-a različitim prezentacijama, kao što je to bila ona nazvana “Vaš digitalni put” učenika Mehmeda Blaževića u Gimnaziji “Profesor Omer Filipović” Ključ ili radionica “Šta želim da drugi o meni znaju” nastavnice Sanije Šabić u Osnovnoj školi Harmani 1 Bihać.
Prijetnje i ucjene
Djeca i omladina pokazuju kvalitetno znanje o ovoj temi, a terminima poput cyber buling, malweare, phishing bolje barataju nego većina roditelja. Ipak, dječija naivnost često bude potcijenjena ili, u drugom slučaju, zlonamjerno iskorištena.
- BiH nije izuzeta od ostatka svijeta kada je ovaj problem u pitanju, najviše vidimo nasilja putem interneta i društvenih mreža. To nasilje je, uslovno rečeno, nevidljivo za nas odrasle. Kada se dva djeteta potuku u školi i na ulici, odrasli to vrlo lako uoče i reaguju, međutim, kada se to zlostavljanje vrši kroz uređaje koje adolescent koristi, onda to može biti dugotrajno i bolno. Dešavaju se razna izrugivanja i zlostavljanja, prijetnje i ucjene koje mi najčešće ne vidimo, jer je to svjesno prikriveno od svijeta odraslih. A takvo stanje zahtijeva da mi reagujemo i zaštitimo našu djecu, kaže nam Dijana Pejić, direktorica nevladine organizacije iz Banje Luke koja radi sa djecom.
Oni su djecu učili o tome kako da se zaštite, na primjer, kada svoju sliku objave na Instagramu, jer ona zauvijek ostaje na internetu. Važna je i uloga roditelja, koji zajedno sa nastavnicima i stručnjacima trebaju uvijek tražiti nove načine kako da se približe djeci, da im djeca vjeruju i da im se mogu povjeriti kada imaju neki problem.
Ali, i ako ne postoji povjerenje djece prema odraslima, obrazovni sistem i društvo trebaju kroz škole ponuditi djeci korisne informacije kao alate za navigiranje kroz internetsku džunglu.
Tako u spomenutoj radionici Senije Šabić djeca uče deset pravila koja će im vrijediti cijelog života.
Ime i prezime, adresu stanovanja i brojeve ličnih telefona da ne ostavljaju nikome na internetu, jer postoje odrasle osobe koje se predstavljaju kao djeca, nepoznate mejlove i čat poruke treba spomenuti roditeljima, ne treba ništa kupovati ili naručivati preko interneta bez saglasnosti, online upitnike koji zadiru u privatnost treba izbjegavati, na sugestije i zahtjeve ne treba odgovarati, nakon upoznavanja na internetu treba tražiti saglasnost roditelja i izvršiti potrebne provjere prije nego se uživo sastanu sa nepoznatim... Treba izbjegavati svako širenje tračeva i glasnina na internetu.
Unsko-sanski kanton je imao mnogo problema sa prijetnjama bombama i slično, zbog kojih je u drugom polugodištu uveo drastične sigurnosne mjere u školama - politiku zaključanih vrata. Kako nam je kazala sekretarica Ministarstva obrazovanja Albijana Trnavci, bilo je i štetnih internet-trendova koje su nastojali suzbijati, a kao što bio Supermen izazov, u kojem su se djeca povređivala pokušavajući da skoče na ruke dvoje drugih.
Zabrana mobitela
Eksperimentalno se u nekim školama, poput onih u Velikoj Kladuši, pokušala uvesti i zabrana mobitela i drugih sličnih uređaja u škole. Iako je to nailazilo na pozitivan odjek kod mnogih roditelja i nastavnika, činjenica je da je uređaje nemoguće izbjeći. U digitalnom dobu najbolje je, što se trenutno i uči u školama, znati odgovorno koristiti internet.
Kako nam je kazala Dijana Pejić, kao dio odgovornog učenja potrebno je prepoznati dezinformacije, iskrivljene i nestručne navode, pa i lažne vijesti, a internet ih je pun.
