Husein ef. Kavazović: Ne postoji evropski islam; muslimani u BiH ne žele sukobe ni sa kim
Reisul-ulema Husein ef. Kavazović/Screenshot/FTV
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović sinoć je, povodom početka ramazana, u emiji Federalne televizije govorio o vjeri, vjernicima i namjerama, narodima, državi, poznatoj prošlosti i neizvjesnoj budućnosti.
Kavazović je, prije svega, uputio čestitku muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori povodom nastupanja mjeseca ramazana.
- Za muslimane je ramazan blagoslovljeno vrijeme. Mi živimo svoj život u ramazanu, posvećeni prije svega ibadetima, onako kako nam je to stavljeno u dužnost, kazao je.
Govoreći o duhovnoj dimenziji posta, istakao je da ramazan posebno dotiče one koji ga istinski traže.
- Ramazan može dotaći ona srca koja tragaju za ramazanom, koja tragaju za Božijom milošću i oprostom. Kao što je Poslanik kazao, na neki način je gubitnik onaj ko u mjesecu ramazanu ne zasluži Božiji oprost. Svakako je post jedan od najvažnijih ibadeta koje imamo u mjesecu ramazanu, poručio je Kavazović.
Ipak, ističe da ramazan ima i jednu dodatnu, duboku dimenziju - vezu s Objavom.
- Ovo je mjesec knjige, mjesec Kur'ana. U mjesecu ramazanu je objavljen Kur'an i ako bismo ovo vrijeme mogli spojiti s nečim opipljivim, što možemo dotaći, to je svakako Kur'an, naglasio je reisul-ulema.
Islam u BiH
Govoreći o percepciji islama u Bosni i Hercegovini kao "evropskog" ili "modernog", reisul-ulema odbacuje takve kvalifikacije.
- Islam je jedna vjera, bez obzira na kojim prostorima muslimani živjeli. Ne postoji evropski islam. Postoji islam, poručio je.
Pojasnio je da postoje različite tradicije muslimana, zavisno od geografskog i kulturnog konteksta.
- Različite su tradicije muslimana ovdje na Balkanu, različite na Bliskom istoku, na Dalekom istoku ili na Zapadu. To su različite tradicije, kazao je Kavazović.
Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj tradiciji islama, izdvaja jednu ključnu osobinu.
- Ono što je karakteristika bh. tradicije jeste njena inkluzivnost. Ta tradicija je otvorena, živa, inkluzivna i na neki način posebna mladica u okviru duhovnosti islama, istakao je reisul-ulema.
Odnos Evrope i islama
Komentarišući jačanje desnice i antiislamskog raspoloženja u Evropi, reisul-ulema ističe da su se "svijet islama i svijet Evrope dodirivali, a tamo gdje su se dodirivali, uvijek je bilo i trenja". Ipak, vjeruje u snagu razumnih i istinskih vjernika.
- Umni ljudi, oni koji žive vjeru, bilo da su muslimani, kršćani, jevreji ili drugi, razumiju ove stvari i gledaju na život kao Božiji dar, dodao je.
Na pitanje da li je većina ljudi u svijetu ipak dobronamjerna, reisul-ulema odgovara bez dileme: "Apsolutno. Jer da nije dobra, svijet bi nestao."
Govoreći o pokušajima da se Bošnjaci muslimani predstave kao prijetnja susjedima ili Evropi, reisul-ulema kaže da takvi narativi imaju političku pozadinu.
- Postoje političke agende koje prema bh. muslimanima nisu od jučer. One traju, rekao je dodavši da muslimani u BiH ne žele sukob ni sa kim: "Ni u kome ne vidimo neprijatelja. Sve građane Bosne i Hercegovine doživljavamo kao građane ove zemlje."
30 godina mira kao "veliki kapital"
Reisul-ulema podsjeća da Bosna i Hercegovina tri decenije živi u miru.
- Mi, hvala Bogu, živimo 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. To je veliki kapital. Uprkos svemu, Bosna i Hercegovina je opstala i uspjeli smo ovih 30 godina izgraditi društvo. Nije ono idealno, ali funkcioniše, poručio je Kavazović.
Smatra da bi povratak destruktivnim politikama značio vraćanje u devedesete godine.
- Otvaranje teških pitanja i dozvola neodgovornima da ponovo izvrše destrukciju odvelo bi nas u devedesete. To niko normalan u Bosni i Hercegovini ne želi, poručio je.
Reisul-ulema pravi je uporedio religijske i političke odnose u zemlji.
- U religijskom smislu situacija je daleko stabilnija, i to mi je važnije. Politički odnosi su uvijek na površini, a površina je nemirna, dok su dublji religijski i kulturni odnosi stabilniji. Ukoliko postoji dubina - religijski i kulturni odnos unutar države - on djeluje kao stabilizator odnosa, kazao je Kavazović.
Bez reformi biće patnje
Govoreći o EU reformama, ističe da njihovo izostajanje ima ozbiljne posljedice.
- Ukoliko ne bude reformi, na svim stranama će biti samo patnja. Oni koji ne žele reforme nanose bol i patnju svim građanima Bosne i Hercegovine, kazao je.
Posebno naglašava moralnu dimenziju evropskog puta.
- Bosna i Hercegovina prima značajnu pomoć od Evropske unije. Trošimo novac evropskih građana da reformišemo društvo i državu. Ako se ne krećemo naprijed, to nije samo političko pitanje, nego duboko moralno, istakao je Kavazović.
Reakcija na izjavu o "Bosanskoj pravoslavnoj crkvi"
Osvrćući se na izjavu bivšeg reisul-uleme o uspostavljanju Bosanske pravoslavne crkve, naglašava poštovanje, ali i distancu.
- Poštujemo reisa Cerića, on je puno učinio za Islamsku zajednicu i za bosanskohercegovačko društvo. Međutim, reagirali smo jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice, rekao je i dodao da se radi o pitanju koje ne može biti predmet odlučivanja druge vjerske zajednice.
Ugovor s državom
Govoreći o ugovoru Islamske zajednice sa državom, pojašnjava suštinu neslaganja.
- Ono što se Islamskoj zajednici osporava jeste njena specifičnost. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva, kazao je Kavazović.
Naglašava da različitost mora biti prepoznata u pravnom okviru.
- Mi nismo crkva, mi smo Islamska zajednica i imamo svoje specifičnosti. Ako te specifičnosti nisu prepoznate u ugovoru, onda on za nas nema smisla, jer ne može zaštititi naš identitet. Upravo tu je do sada bio kamen spoticanja, zaključio je Husein ef. Kavazović.
