Hrvatska se ne obazire na stav BiH: "Da smo to mi učinili, bili bismo pod sankcijama"

Federalno Ministarstvo okoliša i turizma obavijestilo je javnost da nije dobilo nikakvo zvanično obavještenje preko Ministarstva vanjskih poslova BiH od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem objekata na Trgovskoj gori, niti ima bilo kakve zvanične informacije o statusu, odnosno spremnosti Studije uticaja na okoliš, kao i načinu na koji će ista biti pružena na uvid bh. javnosti.

Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru, datog u Strategiji pravne zaštite interesa, formalne konsultacije koje suštinski ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije.

Trgovska gora

Protestna nota u zadnji čas - Opasni otpad stiže: Šta je BiH radila dok je Hrvatska gradila?

- Sa žaljenjem konstatujemo da Hrvatska odbija da se u istraživanja lokacije Čerkezovac uključe eksperti i institucije iz BiH i da se zajednički, prema jedinstvenom projektu, istraži šire područje lokacije, ističu iz Ministarstva.

Dosadašnja geološka saznanja pokazuju da se radi o veoma složenom geološkom terenu te da se, bez istraživanja sa obje strane granice i rijeke Une, ne može procijeniti podobnost lokacije.

- Koliko je god zabrinjavajuće sve to što Hrvatska čini u proteklih 25 godina u namjeri da izgura radioaktivne otpade iz nuklearne elektrane, kao i druge opasne otpade sa teritorije Hrvatske na granicu sa BiH, još je gora činjenica da EU to sve u potpunosti ignoriše. Da se BiH odvažila činiti takav necivilizacijski potez, već bismo bili pod čitavim nizom sankcija. Ovdje nije riječ o odnosu EU ka zemlji koja želi da postane članica, već u uspostavljanju nove prakse, gdje je opasne otpade legitimno gurati u granična područja, kazao nam je Mario Crnković iz NGO Green team Novi Grad, koji je uključen u rad naše ekspertne grupe.

Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH niti se na bilo koji način zainteresovala za planove razvoja i gradnje na teritoriji BiH, na udaljenosti od svega oko dva kilometra od planirane lokacije skladišta RAO.

Hrvatska je, donoseći Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada po hitnoj proceduri, doprinijela stvaranju osjećaja da se u prvi plan ne stavlja zaštita ljudi i životne sredine, već da se po svaku cijenu i u najkraćem mogućem roku želi smjestiti RAO na Čerkezovcu.

- Zbog svega navedenog, izražavamo zabrinutost za pristup istraživanjima i odabiru lokacije i pozivamo sve relevantne institucije za zaštitu okoliša iz Hrvatske – Ministarstvo zaštite okoliša, Hrvatske vode, Savsku komisiju, Fond za razgradnju NEK i druge da se aktivno uključe u problematiku zbrinjavanja RAO iz Nuklearne elektrane Krško i da se pronađe zajedničko rješenje kojim se budućim generacijema BiH i HR neće u nasljeđe ostaviti strah i neizvjesnost od RAO na stotine ili hiljade godina, poručuju iz FMOIT-a.