Hrvatska će se morati pomiriti s Južnom interkonekcijom: "To nije hrvatski gas"
Uloga parlamenta mora biti apsolutno dominantna u tako važnim procesima kao što su euroatlanske integracije Bosne i Hercegovine i prihvatanje pravne stečevine Evropske unije, rekao je u intervjuu za Anadoliju Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
- To znači čitav spektar zakona koji će urediti politički, ekonomski i društveni život Bosne i Hercegovine. To je vrlo izazovan zadatak. Mi ne govorimo o nekoliko zakona. Mi govorimo o nekoliko hiljada zakona koje će trebati usvojiti do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. S druge strane, istina je postoji određeni zastoj, u određenih pet-šest mjeseci i on je uzrokovan, po mom mišljenju, iz dva razloga. Prvi je da postoji jasna opredijeljenost dijela političkih partija ka evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine. Ona je zaista krajnje korektna, iskrena i te političke partije, pa i partije Trojke, kojim i ja pripadamm zaista vrlo naporno i konzistentno rade na tomu putu, rekao je Zvizdić.
Nema ništa bez struke
Naglasio je da unutar državne koalicije postoje i političke snage, koje dominantno dolaze iz bh. entiteta RS, a koje su samo deklarativno opredjeljene ka evropskim integracijama. Te stranke evropske integracije i sve druge važne sporazume i procese od Dajtonskog mirovnog sporazuma pa nadalje i dalje tretiraju po sistemu “švedskoga stola”.
- Oni prihvataju ono što im odgovara, a odbijaju ono što im ne odgovara nerazumijevajući proces evropskih integracija koji ne dozvoljava takvu mogućnost, nego dozvoljava samo da se usvajaju zakoni kako bi postali dio takvog evropskog sistema. Još jedna stvar za mene je veoma indikativna, koja malo usporava i otežava rad Parlamentarne skupštine BiH, a to je da je dominantna većina zastupnika, dakle ne svi, ali većina i dalje pod velikim političkim utjecajem ili direktnim utjecajem njihovih šefova ili naredbodavaca tako da vrlo često misle glavom predsjednika stranke ili nekoga organa stranke, a nikako svojom glavom i u tom smislu se ne opredjeljuju ka interesima građana Bosne i Hercegovine, kao općem dobru, nego isključivo ka partijskim ili unutarstranačkim interesima, rekao je Zvizdić.
U razgovoru za Anadoliju je rekao da se stvari ipak pomiču i da je čaša ipak do pola puna.
- Postoji neki blagi, ali isto tako i realni optimizam da ćemo nastaviti koračati putem evropskih integracija, jer ne postoji alternativa. Mi smo unutrašnje dvorište Evropske unije, geografski, politički i istorijski pripadamo Evropi i sasvim je logično da u konačnici postanemo članica i NATO saveza i EU, istakao je Zvizdić.
Naglasio je da je bazni razlog osporavanja nižih nivoa vlasti u BiH reformskih procesa nedostatak pozitivne političke volje.
- Ustvari to su jedan model i jedna praksa koji su vrlo opasni kada govorimo o razvojnim tendencijama svake države, a to je da se zbog sitnih stranačkih interesa, ličnih animoziteta i tih stranačkih borbi ustvari žrtvuju daleko veći ciljevi koji su strateški važni za državu i sve građane u Bosni i Hercegovini, rekao je Zvizdić.
On je kazao da procesi postaju problematični i u konačnici propadnu kad se umiješa politika, a istisnu struka i znanje.
- To se isto tako dešava i s Južnom interkonekcijom, jer je ona sada postala dominantno političko, a ne stručno pitanje. Nisam u medijima primjetio da je iko intervjuirao nekog stručnjaka s mašinskog ili bilo kog drugog fakulteta, nekoga ko se isključivo bavi pitanjem gasa i gasne infrastrukture koji bi jasno objasnio šta su benefiti Južne interkonekcije i koji bi stvari poredao na način da se ne govori da je to gas koji nama poklanja Hrvatska, rekao je Zvizdić.
On je kazao kako to nije hrvatski gas, nego je to gas koji dolazi iz SAD-a.
- Ako se vodimo analogijom i kažemo da je istočna konekcija ruski gas, a ne onaj koji nam daje Srbija, onda je i zapadna konekcija američki gas, a ne onaj koji nam daje Hrvatska koja će to morati uraditi bez obzira htjela to ili ne. Dakle, moramo razumjeti benefite te gasne infrastrukture za građane i za domaćinstva, a posebno za privredu i istisnuti politiku iz tih tema, ustvrdio je Zvizdić.
Plan rasta
Što se tiče Plana rasta za BiH navodi da se nalazi u finalnoj fazi usvajanja.
- Koliko vidim i predstavnici iz SDA, odnosno premijeri četiri kantona u FBiH su dali neku vrstu uvjetne saglasnosti. Moram kazati da je Evropa tu opet izašla Bosni i Hercegovini u susret. Bila je maksimalno fleksibilna, produžila je određene rokove, i dale vrlo korektne Mape puta za sva pitanja koja su ostala sporna. I kada je u pitanju Vijeće za državnu pomoć, Konkurencijsko vijeće u konačnici i Ustavni sud BiH i mislim da je to korektan potez Evrope. Oni koji traže više od toga, oni koji kolokvijalno narodskim jezikom kazano hljeba preko pogače to neće dobiti, rekao je Zvizdić.
Dodao je da Plan rasta za BiH mora biti usvojen ako želimo da dobijemo 70 miliona eura odmah, a onda etapno, u konačnici “2.000 miliona KM”.
- Građani moraju razumjeti ovu cifru. Bosna i Hercegovina treba kroz investicije i ulaganja da dobije – dvije hiljade miliona KM za izgradnju bazne i druge infrastrukture neophodne za razvoj, istakao je Zvizdić.
Smatra da je novac potreban BiH, a posebno entitetu RS i da će “velike fikcije o RS kao nekoj vrsti samostalne države, njene prepoznatljivosti na evropskom putu biti nadvladane činjenicom da im je neophodan novac, jer se nalaze u ozbiljnoj ekonomskoj regresiji”.
- Očekujem usvajanja Plana rasta za BiH i preostalih zakona tako da bismo poslije Ministarske konferencije mogli dobiti i datum otvaranja pregovora o punopravnom članstvu BiH u EU, istakao je Zvizdić.
Upozorio je da ne možemo i nećemo imati budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2025. do kraja ove godine.
- Vjerovatno će to biti u prvom kvartalu naredne godine. Vidjet ćemo kako će on biti predložen i koja će biti sama struktura budžeta. Svima je jasno da postoje određene potrebe i kada govorimo o statusu vojnika i policajaca, njihovim primanjima pa do nabavke ključne ili važne opreme i za Ministarstvo odbrane i za druge policijsko obavještajne agencije, dakle za sve državne institucije, rekao je Zvizdić.
Budžet institucija BiH je, smatra Zvizdić, nedovoljan u ovom kapacitetu za sve ono što nas čeka na putu daljnjeg napretka i razvoja.
- Živimo u takvom političko-ustavnom sistemu koji je definisan Daytonom u kojem je veći dio nadležnosti, pogotovo u oblasti ekonomije, privrede i infrastrukture spušten na niže nivoe, odnosno nivoe prije svega entiteta, a u FBiH i kantona. Mijenjati taj kompletan sistem je sada naravno vrlo vrlo teško, vrlo vrlo izazovno. To slijedi u nekim narednim godinama na putu pristupanja Evropskoj uniji. Ali, evo pokušat ćemo da ovaj budžet isto doživi povećanje kao što je to bilo prošle i pretprošle godine kako bi podmirili one osnovne potrebe koje imaju državne institucije da mogu obavljati posao iz svoje nadležnosti, rekao je Zvizdić.
