"Hrana će biti izuzetno skupa" - Bh. građani od jeseni mogu očekivati žestok udar na džepove?

Suša je ove godine prepolovila prinose kukuruza u Semberiji, ugrozila stočni fond i otvorila put novom rastu cijena hrane. Dok poljoprivrednici upozoravaju na izostanak zaštite domaće proizvodnje, pekarska industrija i potrošači strepe od poskupljenja struje i mogućeg talasa novih nameta.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava da je kukuruz na 26.000 hektara u lošem stanju osim na parcelama niz sliv rijeka Save i Drine, gdje je bilo više vlažnosti, pa je kukuruz tu “znatno bolji”.

Rast od 25 posto

- Ovo ostalo je u lošem stanju. Jednostavno, poljoprivrednici sijeku silažu da nadoknade taj manjak hrane, da bi jednostavno mogli preživjeti i da ne bi došlo do korigovanja svih drugih stvari, kaže Bakajlić.

Ističe da mnogi razmišljaju o smanjenju stočnog fonda, što će se odraziti na cijene i proizvodnju.

- Na kraju će platiti građani. Nemamo zaštitu domaće proizvodnje, niko ne pokušava naći način da saniramo štete, da nam pomogne da preživimo. Nije normalno da jedna flašica vode bude skuplja od litra mlijeka, naglašava Bakajlić.

Osvrće se i na prognoze ekonomista o rastu cijena osnovnih namirnica do 25 posto.

- Ekonomisti računaju po papiru, ja iz stvarnog života. Situacija nije nimalo dobra, mislim da će se odraziti na potrošače. Hrana će biti izuzetno skupa. Neće moći svako priuštiti ono što je nekad priuštio osim pojedinaca. Ali, tu su institucije zakazale, zbog toga što se sav narodni novac slio prema nekoliko pojedinaca koji sada mešetare, prave i diriguju cijenu onako kako njima štima, a mi nemamo zaštitu domaće proizvodnje, poručuje Bakajlić.

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš kaže da trenutno nema naznake da bi došlo do povećanja cijene hljeba. Naglašava da je pšenica berzanska roba, čija cijena zavisi od ponude i potražnje, ali ističe da pekarsku industriju opterećuje i nedostatak radne snage.

Dodaje da bi do korekcije cijena moglo doći u slučaju povećanja poreza, doprinosa, minimalne plate ili drugih nameta države. Kada je riječ o ovogodišnjoj žetvi, ističe da je rod pšenice bio “relativno dobar”, te da ostaje da se vidi kako će se dalje kretati tržišne cijene.

- Iz nekog dosadašnjeg iskustva teško je prognozirati bilo kakva dešavanja. Vidjećemo šta će se dešavati na tržištu. Zasad je cijena stabilna. U nekom kraćem periodu ne očekujemo da će doći do nekih promjena. Međutim, nezahvalno je na duži period prognozirati, kaže Pelemiš.

Dodaje da će kretanje cijena repromaterijala, energenata i sirovina odrediti i korekcije pekarskih proizvoda.

- Kako se bude kretala cijena na tržištu, tako ćemo se i mi morati prilagođavati, kaže Pelemiš.

Skuplja mrežarina

Za ministra energetike i rudarstva RS-a Petra Đokića zahtjevi za povećanje cijena mrežarine opravdani su sa aspekta prevazilaženja problema u smislu sigurnosti snabdijevanja potrošača. Inače, domaćinstvima u RS-u koja troše 500 kilovata električne energije, od iduće godine biće uvećan račun za struju za oko 12 KM mjesečno ako bude odobren zahtjev distributera za povećanje mrežarina. U Federaciji BiH od 1. septembra računi za struju će biti veći u prosjeku za 6,85 posto.

Najavljeno povećanje cijena struje Bakajlić vidi kao novi udar koji će izazvati lavinu poskupljenja.

- Oni prvo unište nas proizvođače, unište proizvodnju hrane, uništiće i proizvodnju struje, uništavaju proizvodnju svega. Mislim da je ovo prelilo svaku čašu i granicu mjere. Ali, ako narod voli tako, neka aplaudira političarima i neka jede lišće, kaže Bakajlić.