Hoće li nas klimatske promjene uskoro natjerati na promjenu načina života?

Federalni hidrometeorološki zavod BiH objavio je krajem juna klimatološki godišnjak za 2024. godinu, a on je, manje-više, potvrdio sve ono što su građani Bosne i Hercegovine i mogli osjetiti na svojoj koži u protekloj godini. Podaci prezentirani u godišnjem izvještaju FHMZ postaju pomalo zabrinjavajući, jer su zabilježene rekordno visoke prosječne temperature na gotovo svim mjernim mjestima, odnosno meteorološkim stanicama.

Kao što smo i ranije radili, i ovaj put ćemo u razmatranje uzeti dvije meteorološke stanice sa najviše dostupnih podataka godinama unazad, a to su stanice Sarajevo i Mostar. Prije nego se počnemo detaljnije baviti 2024. godinom u kontekstu Sarajeva i Mostara, utvrdimo prvo određene trendove.

Prosječna godišnja temperatura u Sarajevu 1990. godine iznosila je 10,417 stepeni Celzijusa. Prosječna temperatura u Mostaru je iste godine iznosila 15,533 stepena Celzijusa.

Decenijski prosjek Sarajeva u ovom periodu izgleda ovako:

1990-1999. godina: 10,107 stepeni

2000-2009. godina: 10,49 stepeni

2010-2019. godina: 11,092 stepena

Za Mostar, decenijski prosjek izgleda ovako:

1990-1999. godina: 15,203 stepena

2000-2009. godina: 15,61 stepen

2010-2019. godina: 16,019 stepeni

Evidentno je, dakle, zagrijavanje oba ova grada po približno identičnom trendu, što pojavu koju posmatramo čini nespecifičnom samo za određenu regiju.

Svjetski klimatolozi sa priličnom bojazni govore o ubrzavanju povećanja prosječnih temperatura. Govori se o tome da već postoji evidentiran kontinuitet rasta temperatura, on je trend koji se može posmatrati na decenijskim ili čak dužim vremenskim osnovama, bez obzira koju regiju na zemlji da posmatrate, a što je vidljivo i kroz gore navedeni prilično banalan primjer Sarajeva i Mostara. U primjeru gore evidentno je kontinuirano zagrijavanje, ali sa prilično stabilnim rastom temperatura.

Ono što nauku zabrinjava jeste što i ti trendovi, koji sami po sebi ionako nisu dobri, u posljednje vrijeme pokazuju dodatno odstupanje, odnosno dolazi do ubrzanja povećanja temperatura. Opet ćemo se vratiti Sarajevu i Mostaru da na primjeru ova dva grada prikažemo o čemu se konkretno radi.

Prosječna temperatura u Sarajevu u periodu od 2020. do 2024. godine, dakle u pet godina koje nismo uračunali u raniji decenijski prosjek, iznosi 11,773, što je ogroman skok u odnosu na prethodnu deceniju, gotovo duplo veći u odnosu na skokove koji su zabilježeni u prethodnim decenijama, u jednoj u odnosu na drugu.

U Mostaru prosjek u posljednjih pet godina iznosi 16,734, što je ponovo, a to je vrlo zanimljivo istaći, povećanje gotovo identično onom u Sarajevu. Ugrubo, u oba ova grada prosječne temperature su porasle za 0,7 stepeni Celzijusa za samo pet godina, što je zaista velika promjena.

U nastavku ćemo grafički predstaviti ranije iznesene podatke za oba grada.

Grafički prikaz porasta temperatura i kumulativnog prosjeka temperatura u periodu od 1990. godine do danas za Sarajevo/

Grafički prikaz porasta temperatura i kumulativnog prosjeka temperatura u periodu od 1990. godine do danas za Sarajevo, uz dodatak prosjeka za ukupan period/

Grafički prikaz porasta temperatura i kumulativnog prosjeka temperatura u periodu od 1990. godine do danas za Mostar/

Grafički prikaz porasta temperatura i kumulativnog prosjeka temperatura u periodu od 1990. godine do danas za Mostar, uz dodatak prosjeka za ukupan period/

Svakako, važno je objasniti konkretno značenje svake od ovih linija.

Žuta linija na svakom grafiku je najjednostavnija, i kako joj i samo ime kaže, ona jednostavno pokazuje koliko su iznosile prosječne temperature za određenu godinu.

Zelena linija predstavlja kumulativni prosjek cijelog perioda, i daje vremensku dimenziju kretanju prosjeka za cijeli period. Ona, logično, kreće iz prve godine ovog perioda sa identičnom temperaturom koju je imala prva godina, a dalje nastaju odstupanja kada se kumulativno dodaju temperature narednih godina i dijele sa dotadašnjim brojem godina kako bi se dobila prosječna temperatura do te godine u periodu.

Crvena linija je linija prosječne temperature za cijeli period i ona je zapravo najjednostavnija, ali je značajna kao pokazatelj ne samo odnosa svake pojedinačne godine sa prosjekom cijelog perioda, nego i kao pokazatelj koliko su temperature posljednjih godina u porastu u široj vremenskoj slici.

Prošla godina bila je rekordna i za Sarajevo i za Mostar, u Sarajevu je prosječna temperatura iznosila 12,775 stepeni Celzijusa, što je za skoro cijeli stepen iznad prethodne rekordne godine, a to je, pogađate, bila 2023. godina.

Mostar je prošle godine bio na prosjeku od 17,725 stepeni, baš kao i Sarajevo, skoro čitav stepen iznad ranijeg rekorda. Posljednje tri godine su najtoplije za ova dva grada, što pokazuje da se vjerovatno ne radi o izolovanim incidentima, koji se mogu posmatrati izvan konteksta i trenda, mada je potreban nešto duži niz godina da bi se tako nešto moglo sa sigurnošću tvrditi.

Šta, međutim, ove brojke znače za običnog čovjeka, osim što mu ljeta postaju sve nepodnošljivija i sve češće razmišlja o klima uređaju?

Odgovor na to pitanje je prilično nezahvalno davati, jer ovisno od toga čime se bavite, temperature će vas više ili manje pogađati. Logika, međutim, nalaže, da vam stočari i poljoprivrednici, lovci, ribolovci, šumari, ekolozi, planinari i ljudi koji se bave sličnim djelatnostima mogu dati konkretnije odgovore na ova pitanja, i da je gotovo evidentno iz brojnih njihovih svjedočanstava iznesenih posljednjih godina, da se stvari mijenjaju jako rapidno.

Uostalom, dovoljno vam je nilo nakon neobično toplog juna prošetati bilo kojim dijelom mjesta u kojem živite, da biste primijetili da i onaj smanjeni broj zelenih površina zapravo više nije zelen nego doslovno spržen. Nije ovo vjerovatno prvi juni u kojem se to desilo, ali nekako je ovaj put dojam da će se za razliku od ranijih takvih događaja koji su bili rijetkost i izuzetak, tako nešto u budućnosti dešavati sve češće i češće. Juli nije djelovao toliko loše i toplo, no koliko se vegetacije oporavilo? Čini se da će se ovakve stvari često ponavljati, dok ne postanu normalne. Nekad smo pisali o fenomenu galebova na Miljacki jer je to bilo neobično. Danas je postalo normalno. Šta nam sve u kontekstu klime i klimatskih promjena nosi novo normalno? Saznat ćemo ubrzo, jer djeluje da klimatske promjene manifestovane kroz ubrzano povećanje temperatura neće stati tek tako. Pitanje je samo dokle ćemo biti u stanju da novo normalno prihvatimo kao normalno jer ljudski organizam ima ograničenja koja nije moguće prevazići.