Hoće li nas dočekati lijepe vijesti? - "Svako bi mogao proizvoditi struju, praviti elektranu na krovu"
Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 21. juni, a pred poslanicima će se konačno naći set energetskih zakona. Riječ je o prijedlogu Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH, prijedlogu Zakona o električnoj energiji FBiH i prijedlogu Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) i efikasne kogeneracije (EK).
Energetske politike
Važno je napomenuti da se naša zemlja obavezala na usvajanje ovih zakona pri potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i Sofijske deklaracije. Također, donošenje zakona bitno je u kontekstu buduće energetske politike FBiH, naročito u vremenu energetske krize, ali i općeg trenda dekarbonizacije. Njima se vrši unapređivanje zakonskog okvira i usklađivanje sa propisima EU.
Prijedlogom zakona o električnoj energiji FBiH uređuju se elektroenergetska politika i planiranje, kao i elektroenergetska djelatnost i dozvola za obavljanje, te reguliranje ove djelatnosti. Zakonom se, između ostalog, uređuju izgradnja elektrana, kao i proizvodnja i distribucija električne energije, te snabdijevanje i trgovina električnom energijom.
U obrazloženju federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije je navedeno da je važeći Zakon o električnoj energiji u FBiH iz 2013. dao značajan doprinos razvoju sektora električne energije, te da se nakon njegovog donošenja BiH kao članica Energetske zajednice obavezala provesti više propisa iz pravnog okvira EU i nastaviti proces liberalizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji.
- Kad su u pitanju razlozi za donošenje zakona, oni se odnose na unapređenje pravnog okvira u sektoru električne energije i preciznije definisanje prava, obaveza i odgovornosti svih učesnika na tržištu, potom unapređenje pravnog okvira za efikasnu regulaciju djelatnosti u sektoru električne energije, kao i unapređenje sistema kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Zakonom se pojednostavljuju administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao i uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, te uvođenje novih prava i mehanizama za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije, obrazloženo je.
Evropski zvaničnici su u razgovorima sa domaćim vlastima često isticali značaj usvajanja zakona. Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, razgovarao je sa timom projekta “Podrška EU energetskom sektoru u BiH” (EU4Energy) koje je obavijestio da će se ovi zakoni ubrzo naći pred parlamentarcima.
- Svjesni smo da je pred nama mnogo posla u narednom periodu kad je riječ o donošenju različitih zakona u procesu energetske tranzicije. Naši prioriteti su ispunjavanje energetskih potreba FBiH i usklađivanje zakonodavstva. Interes Ministarstva je da se sva pravna regulativa iz ove oblasti uredi u skladu sa evropskom legislativom i siguran sam da ćemo svi zajednički u BiH nastaviti sarađivati u tom pravcu, kaže Lakić.
Sanela Klarić (Naša stranka), delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH, još dok je bila zastupnica u Predstavničkom domu u prošlom sazivu se zalagala za usvajanje spomenutih zakona. Klarić za Oslobođenje kaže da je set zakona iz oblasti energije prvi pravi reformski set zakona, te da se radi o važnom koraku ka EU integracijama.
- Usvajanjem prijedloga zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH može se očekivati razvoj ravnopravne i pravedne tržišne utakmice i između različitih energenata, što do sada nije bio slučaj. Prijedlog zakona o električnoj energiji pojednostavljuje administrativne postupke za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana. Uvodi nove kategorije učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije te osnažuje i dodatno štiti krajnje kupce električne energije, pojasnila je.
Osvrnula se i na značaj usvajanja Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.
- Njime se, na primjer, prvi put omogućava građanima da bez formiranja pravnih lica budu ravnopravni sudionici energetskog sektora, da proizvode električnu energiju za svoje potrebe. Ovaj prijedlog zakona smatram i najznačajnijim. Naime, FBiH je na samom začelju svih evropskih zemalja kad je riječ o razvoju građanske energije. Jedini smo komad zemlje u Evropi u kojem nema niti jedno prosumersko postrojenje kao ni energetskih zadruga. Ovo su lako dostupni dodatni ili osnovni izvori finansiranja našim građanima, privrednicima, poljoprivrednicima, kojima mogu osigurati ili olakšati poslovanje i život. Novi zakon predlaže mnogo transparentniji način odabira projekta čija će se proizvodnja subvencionirati, a to su javne aukcije. Time bi se stalo ukraj koruptivnom načinu dodjele ugovora o otkupu po garantovanim cijenama koji je postojao u starom zakonu o korištenju OIEiEK, istakla je Klarić.
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kaže za naš list da je važno da se zakoni usvoje i da se na to čeka sedam, osam godina.
- Usvajanjem zakona regulisat će se dio tržišta i omogućiti svima onima koji hoće da proizvode struju i koriste za svoje potrebe, ali isto tako šalju viškove u mrežu odnosno povlače, kad imaju manjak. Omogućit će se da prave elektrane na krovovima svojih kuća, ali i regulisati tržište da se zna ko su igrači na tržištu, čije su i koje obaveze i uskladiti sa trećim energetskim paketom EU, rekao je.
Razvoj tržišta
Ističe da se ne smije stati nakon usvajanja zakona te da je potrebno promptno donijeti podzakonske akte i pravilnike koji bi usmjerili tržište i kojim bi se omogućile investicije.
- Vidjeli smo u zemljama okruženja, ali u RS-u, da su neusvajanjem tih pravilnika zakoni mrtvo slovo na papiru. Njihovo provođenje moraju pratiti inspekcijska tijela i zakoni moraju biti provodljivi. Mnogo energije i potencijala je proteklo, a koju nismo kapitalizovali, od sunca, vjetra i sigurno su to potencijalne milionske štete koje su nastale gdje smo mogli prije pet, šest godina raditi projekte solarnih elektrana, proizvoditi struju i biti više energetski neovisni kako nas ova energetska kriza ne bi pogodila. Vlada ne ulaže ništa novca da bi se ovi zakoni usvojili, ali će se omogućiti razvoj tržišta, zaključio je Harbaš.
