Hoće li Dodikovo ludilo spriječiti obilježavanje godišnjice genocida? - Evo šta kažu iz MCS-a

Nijedna žrtva genocida u Srebrenici neće i ne smije biti zaboravljena. Jasna je to i glasna poruka svima onima koji već decenijama pokušavaju negirati i(li) umanjiti najmonstruozniji zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Pripreme za ovogodišnje obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, 30. po redu su u toku.

Moralna obaveza

Mjesecima se intenzivno radi kako bi cijeli svijet odao počast žrtvama genocida, te pružio podršku porodicama ubijenih. Jedanaestog jula, na dan kolektivne dženaze u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, širom svijeta će biti obilježen Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Odluka je to Generalne skupštine UN-a iz maja prošle godine, kada je usvojena Rezoluciju o genocidu u Srebrenici s ciljem prevencije, trajnog sjećanja i opomene budućim generacijama.

A zbog političke i sigurnosne situacije u našoj zemlji i državnog udara koji predvodi predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, Memorijalni centar Srebrenica je početkom marta privremeno zatvorio svoja vrata. Ovu tešku odluku donijeli su zbog zaštite zaposlenika, saradnika, gostiju i posjetilaca. U znak solidarnosti, memorijalni centri i organizacije širom svijeta 12. marta su na pet minuta zatvorili vrata svojih izložbenih prostorija. Poslana je jasna poruka da se istina o genocidu ne može izbrisati, te da sjećanje neće biti utišano. U Srebrenici su prisutni i vojnici EUFOR-a. MC Srebrenica je 17. marta dobio dodatne garancije OHR-a i DKPT-a, te su se zaposlenici vratili na posao. Centar je ostao zatvoren za kolektivne posjete. Uprkos problemima i pritiscima, pripreme za obilježavanje odvijaju se prema planu. Iz MC-a Srebrenica ranije nam je rečeno da sarađuju sa Organizacionim odborom za obilježavanje 30. godišnjice genocida i stoje na raspolaganju u podršci organizacije dženaze i Međunarodnog dana sjećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici.

“MC Srebrenica je usvojio ovogodišnju poruku svih aktivnosti obilježavanja 30 godina od genocida. ‘Naša priča, naše obećanje’ je poruka kojom nastavljamo raditi posao koji smo posljednjih pet godina razvijali kroz arhiv i aktivnosti usmene historije. Cilj nam je ispričati priče svih svjedoka genocida i članova porodica žrtava genocida. Memorijalni centar sarađuje sa UN-om u dostavljanju materijala za obilježavanje godišnjice u misijama UN-a i drugim organizacijama koje prate UN kalendar u koji je uključen i 11. juli”, poručili su iz MC-a Srebrenica.

Kampanjama kojima je cilj zajednički sa građanima prikupiti sredstva za postavke izložbi manjeg obima žele dati priliku svakome da bude dio velikih projekata postavki MC-a.

“Predstavili smo i kurikulum MC-a Srebrenica, koji je po svom sadržaju prilagođen za djecu i mlade od 14 do 18 godina. Ciljamo na to da generacije obrazujemo da je genocid akt političkog i vojnog sistema, te lica koja su planirala, naredila i izvršila zločin genocida. Svi izvan tog kruga nose samo odgovornost saosjećanja za žrtve i moralnu obavezu da ne slave počinioce genocida kao heroje. To je minimum koji žrtve traže u društvenom dijalogu u BiH. Ako to postignemo, ispunili smo svoju misiju”, istakli su iz MC-a Srebrenica.

U međuvremenu, OO za obilježavanje 30. godišnjice genocida održao je sastanak. Izvještaji 11 pododbora pokazali su da su sve planirane aktivnosti provedene. Hamdija Fejzić, predsjednik OO, uvjeren je da će do početka realizacije programa sve biti spremno.

- Vrlo su zahtjevne pripreme koje uključuju i logističke i sigurnosne segmente. Posebno se mora uzeti u obzir globalna situacija, ali i lokalna događanja u BiH i moguća narušavanja sigurnosti. Dolazi veliki broj zvaničnika, poručio je dr. Alija Kožljak, šef kabineta člana Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića, te dodao da se shodno tome svaki segment priprema mora odvijati vrlo precizno.

A za ukop na kolektivnoj dženazi 11. jula trenutno su spremna tijela četiri žrtve.

- Za sada su spremni posmrtni ostaci četiri žrtve. Naime, proteklog mjeseca smo imali još jednu identifikaciju prilikom koje je porodica ujedno dala saglasnost za ukop ove žrtve na kolektivnoj dženazi. Radi se o Hasibu Omeroviću, koji je rođen 1961, a nestao je 1995. u genocidu. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 1998, ali tek je sada porodica smogla snage da pristupi zvaničnoj identifikaciji i da konačnu saglasnost za ukop. Ranije to nisu uradili, jer su očekivali da će se u međuvremenu pronaći dodatni dijelovi skeleta ove žrtve, kaže nam Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale BiH.

Broj žrtava koje će biti ukopane svakako nije konačan, a porodice još imaju vremena da daju saglasnost za ukop.

- U Komemorativnom centru u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci još 11 žrtava koje su identifikovane kako putem DNK metode, tako i od porodica, međutim, porodice još nisu dale saglasnost za ukop. Osim pomenutih 11 žrtava, tu su posmrtni ostaci još 47 žrtava za koje je dobijen identitet putem DNK metode, ali porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji, objašnjava Fazlić.

Razlog zašto se porodice ne odlučuju dati saglasnost leži u strašnoj činjenici da su tijela nekompletna, a često su pronađene samo kost ili dvije.

- Apelujemo na sve porodice čiji su članovi identifikovani da se ipak odluče na ukop i da posmrtne ostatke spuste u zemlju kako bi dobili konačan smiraj i kako bi konačno mogle da se oproste od njih. A Institut za nestale BiH svakako je garant da svi posmrtni ostaci koji budu pronađeni u narednom periodu podliježu procesima identifikacije, te da će u reekshumacijama koje se rade svake godine nakon kolektivne dženaze biti dodani ranije ukopanim, poručuje Fazlić.

Trajno sjećanje

Naglašava da je ključno insistirati na istini.

- Činjenica je da i 30 godina nakon počinjenih zločina još ukopavamo žrtve genocida, još tražimo žrtve, kaže Fazlić.

Gotovo hiljadu porodica i dalje traga za najmilijim. Žive u neizvjesnosti i strepnji od onoga što se dogodilo njihovim voljenim i da li će ikada imati posmrtne ostatke koje mogu spustiti u mezar.

- Upravo zbog te činjenice, koja je toliko strašna, izuzetno je važno da istina bude glasna i jasna i da se nedvosmisleno prenosi na generacije koje dolaze, jer samo na takav način možemo spriječiti da se genocid ponovi, zaključuje glasnogovornica Instituta za nestale BiH.

Početkom marta otvorene su i prijave za učešće u ovogodišnjem, 21. Maršu mira. Učešće su najavili i bh. građani koji danas žive u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.