Himzo je vjerni čitatelj Oslobođenja već sedam decenija - "Ni danas mi ne trebaju naočale"

Naša ekipa je posjetila Himzu Imamovića (90), jednog od nekadašnjih zvaničnika lokalne vlasti u Skender-Vakufu, povratnika u tu općinu i vjernog čitaoca naše novine već sedam decenija.

Imamović je rođen na današnji dan 1935. godine (23. mart) u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Nakon Drugog svjetskog rata, kao omladinac je učestvovao u nizu radnih akcija poput izgradnje autoputa Bratstva i jedinstva, HE Jablanica i izmjene toka rijeke Bosne radi izgradnje Željezere u Zenici.

Halva u somunu

Od 1957. do 1962. radio je u Sarajevu kao policajac u stanici Skenderija. On i danas pamti imena ulica iz tog perioda i sjeća se da se od Marindvora sijao kupus i drugo povrće. Sa sjetom se, kaže, sjeća halve u vrućem somunu ili tadašnjeg sarajevskog običaja da momci “pokupe” ćeten-halvu dok se hladi na pendžeru. Upravo u tom periodu Imamović je počeo redovno čitati Oslobođenje i s tom tradicijom je nastavio sve do danas, u devetoj deceniji života, kada mu, kako s ponosom ističe, ni dalje nisu potrebne naočale dok čita na tabletu ili mobitelu.

Ističe da se nakon boravka u Sarajevu u mladosti, na poziv lokalnih vlasti, vratio u rodni Skender-Vakuf, koji upravo u tom periodu postaje samostalna općina. Tokom 60-ih i 70-ih, Skender-Vakuf, kao i mnoge druge bh. općine, doživljavaju modernizaciju i razvoj, dobivajući bolnicu, stambenu infrastrukturu i prve industrijske pogone. Imamović je u tom periodu obavljao niz funkcija u lokalnoj vlasti. Prisjeća se, s naročitom pažnjom, obilazaka ruralnih krajeva općine, u kojima je stanovništvo sve do industrijalizacije živjelo u vrlo teškim uslovima.

- U jednom selu, u kući jedne mnogočlane porodice kakvih je tada bilo mnogo, zapazili smo da je jedan dječak mršaviji od drugih. Pitao sam se šta je uzrok. Primijetio sam da je ljevak. Kad svi ostali, kao dešnjaci, nagrnu s kašikama iz jednog smjera, on mora iz suprotnog i odguraju ga. Zato mu često pripadne najmanje hrane, jer druga gladna usta ne mare. Preporučio sam da mu se odvoji hrana u posebnu posudu. Kasnije će taj momak završiti pravni fakultet i često će spominjati tu anegdotu, kaže Imamović.

Zahvaljujući industrijalizaciji i generalnom razvoju općine, naročito 70-ih i 80-ih, najveći broj stanovništva je izvučen iz bijede, što još izaziva ponos kod Himze Imamovića, jednako kao i dobri međunacionalni odnosi, koje su njegovali nosioci lokalne vlasti u socijalističkom periodu, poput Marka Čelića, Milenka Dukića i drugih.

Novi izazovi

Danas se Skender-Vakuf, koji od rata nosi administrativno ime Kneževo, suočava sa novim izazovima, kao što su pad prirodnog priraštaja i emigracija mladih u veće susjedne gradove ili inozemstvo. Glavni izazov ovog, kao i drugih gradova, jeste kako sačuvati mlade. Himzo Imamović se, kao mlad čovjek, nakon što se školovao u Zagrebu i radio Sarajevu, vratio u svoj rodni Skender-Vakuf, gdje se oženio sa Alijom r. Bešić, sa kojom je živio u skladnom braku skoro 60 godina, sve do pretprošle godine, kad je ona preminula. Od dvoje djece ima četvero unučadi i dvoje praunučadi.

Najsretniji je kad mu oni dođu u posjetu, kao i mnogobrojna familija koja je rasuta po svijetu. Na kraju je Himzo izrazio želju da ovim putem pozdravi sve prijatelje i poznanike sa kojima nije u kontaktu, a još ga se sjećaju.