Hidrogradnja prodaje i državnu imovinu, papiri odbijaju investitore
Stečaj u Hidrogradnji traje deset godina/Senad Gubelić
Stečajni postupak u bivšem građevinskom gigantu Hidrogradnji traje već dugih deset godina. Trenutno je u toku dvadeseti pokušaj prodaje Hidrogradnje. Cijena je, kao i prilikom svakog ranijeg pokušaja, ista - 88 miliona maraka.
Upravo je cijena najveći problem, koji obeshrabruje potencijalne kupce. Kako smo saznali od naših izvora koji su imali uvid u tendersku dokumentaciju za prodaju Hidrogradnje, vrijednost ove firme je umnogome precijenjena.
Tuđa imovina
U tenderskoj dokumentaciji je prikazana pokretna i nepokretna imovina Hidrogradnje. Problem je što značajan dio te imovine, blizu polovine, nije u vlasništvu ove firme, nego je vlasnik država, a Hidrogradnja ima pravo korištenja. Praktično, Hidrogradnja prodaje i nekretnine koje nisu njene. Za sve potencijalne kupce je upitno da li će, ako bi iskeširali toliki novac, dobiti pravo raspolaganja na državnoj imovini koju koristi Hidrogradnja, što predstavlja veliki poslovni rizik.
Posmatrano prema površini, najveća nekretnina koju prodaje Hidrogradnja je kamenolom u Kaknju. To je, ujedno, i najveće “bogatstvo” ove firme, jer se nalazi u njenom vlasništvu. S druge strane, kamenolom u Hadžićima, koji je također naveden u tenderu, i dalje je u vlasništvu države, a Hidrogradnja ima samo pravo korištenja.
Kamenolomi u Kaknju i Hadžićima su samo najilustrativniji primjer šta je sve navedeno u uslovima prodaje koje je sačinio stečajni upravnik Hidrogradnje Zijad Fazlagić sa svojim timom. Ukupna vrijednost nepokretne imovine, i to isključivo one koja je upisana u vlasništvo Hidrogradnje je oko 46 miliona maraka.
Osim toga, vrijednost mašina i druge pokretne imovine je procijenjena na blizu 11 miliona maraka, ali je procjena vršena 2018. godine i vjerovatno je sada umnogome niža, čak i pod uslovom da je prije osam godina to bila stvarna, a ne precijenjena vrijednost pokretnosti.
Osim toga, potencijalni kupac bi trebao preuzeti i plaćanje troškova sudskog postupka, kojeg Hidrogradnja već godinama vodi u Libiji, s ciljem ostvarivanja prava koje ima prema ugovoru. Međutim, kao i svaki drugi sudski postupak, i ovaj predstavlja rizik za potencijalnog kupca da će ostati bez novca kojeg uloži.
- Po svemu sudeći, kada je određivana vrijednost Hidrogradnje, cijena je utvrđena na osnovu visine obaveza koje ova firma ima, a ne na osnovu stvarne vrijednosti imovine. Osim toga, pitanje je ko je, kako i kada vršio procjenu vrijednosti imovine, rekli su nam naši izvori.
Dodali su i da ostali uslovi dodatno obeshrabruju potencijalne kupce. Među te uslove spada i obaveza da Hidrogradnja nastavi obavljati istu djelatnost pet godina nakon kupovine. Potom treba osigurati rad stečajnog upravnika do okončanja stečajnog postupka, prema Poreznoj upravi Federacije BiH treba izmiri dug veći od 20 miliona maraka koji je nastao samo po osnovu zateznih kamata, te da, ako ne bude usvojen zakon o njihovom otpisu, kao zalog da najvredniju imovinu Hidrogradnje, kamenolom u Kaknju.
S druge strane, stečajni upravnik Zijad Fazlagić smatra kako bi ova prodaja, dvadeseta u proteklih 10 godina koliko traje stečajni postupak, trebala biti uspješna?!
- Moguće je i da neke stvari treba da sazriju na tržištu. Ovaj put sam preuzeo aktivnu ulogu i obišao sam sve bosanske potentne firme, potentne ljude, koji bi mogli učestvovati u kupnji ovog privrednog subjekta. Dakle, to je jedno. I drugo, izvjesnija nam je presuda u Libiji, tako da taj investitor, odnosno kupac ima sad puno izvjesniju situaciju nego što je imao. Imamo izvještaj njihovih vještaka da je ta šteta koju smo mi prikazali realna i očekujem da do kraja ove godine to bude riješeno. Naši investitori koji se sada prijavljuju su to provjeravali u Libiji i utisak mi je da je njihov odziv pozitivan, rekao nam je Fazlagić.
Komentarišući činjenicu da stečajni postupak traje dugih deset godina, ustvrdio je kako se radi o najvećem ovakvom procesu u našoj zemlji.
- Prijavljena potraživanja su iznosila 220 miliona i trebale su dvije godine da ih sve provjerimo i utvrdimo njihovu stvarnu visinu. Onda nas je zakačila korona. Imali smo i jednog kupca kojem smo produžavali rok za uplatu, ali se na kraju nije odazvao sa krajnjom cijenom. Utisak mi je da je i njega korona poremetila, dodao je Fazlagić.
Skinut sa liste
Jedna od stvari sa najvećim upitnikom je upravo Fazlagićev status. Na to nas je upozorio i nekadašnji predstavnik radnika Hidrogradnje Miralem Terzo.
- On je izbrisan iz registra stečajnih upravnika u federalnom Ministarstvu pravde, i to još od 17. decembra 2021. godine, što znači da je pola mandata proveo u takozvanom zakonitom stečaju, a pola mandata provodi u nezakonitom stečajnom postupku, naglasio je Terzo.
Provjerom aktuelne liste stečajnih upravnika, koju svake godine objavljuje Ministarstvo pravde FBiH, vidljivo je da na njoj nema Fazlagićevog imena. On i ne spori da je uklonjen sa ove liste, nakon što je napunio 63 godine.
- Međutim, prema važećem Zakonu o stečajnom postupku, stečajni upravnici nastavljaju voditi započete postupke, čak i nakon skidanja sa liste. Samo uklanjanje znači da ne mogu biti imenovani za stečajnog upravnika u nekom drugom postupku, rekao nam je Fazlagić.
Možda je pitanje za zakonodavca: ko kontrolira rad stečajnog upravnika i stečajnog sudije, jer su sve glasniji komentari kako upravo oni odugovlače stečajne postupke.