"Hajdučki princip" doći će nam glave: Uzalud veći minimalac kad su cijene opet skočile
Nove cijene se u marketima ubrzano lijepe/Damir Deljo
Nova godina, nove cijene, i to veće nego što su bile zadnji dan stare godine. Razloga je više, kažu ekonomski analitičari, ali i predstavnici udruženja potrošača, pekara i ugostitelja. Skuplja struja u entitetu Republika Srpska, veće cijene pšenice, ali i rast minimalca u Federaciji BiH, razlozi su zbog kojih su cijene u velikim trgovačkim centrima, pekarama, ali i kafanama porasle.
Bez plana i procjena
Histerija zbog odluke Vlade Federacije BiH da poveća minimalac na 1.000 KM u ovom entitetu diže cijene artikala u trgovačkim lancima. Cijene rastu, a kupovna moć slabi, ali se čini da to ne brine ni trgovce, a ni vlast.
Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH ističu da trgovci nemaju zakonsku obavezu obavještavati Ministarstvo o promjeni cijena prehrambenih artikala.
“Mi pratimo cijene na mjesečnom nivou prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i objavljujemo ih na web stranici Ministarstva. Vlada FBiH ima mehanizme kontrole tržišta ukoliko dođe do velikih poremećaja kroz Zakon o kontroli cijena”, rečeno nam je u Ministarstvu trgovine FBiH.
Posljedice odluka entitetskih vlada građani su osjetili već prvog dana nakon novogodišnjih praznika. Pola kilograma kafe u trgovačkim centrima i marketima u Sarajevu sada je sa 10 KM skočilo na 11,90 KM, peciva su poskupjela za 20 feninga, a to je tek početak.
Nezvanično, u velikim trgovačkim centrima već od prvog dana nove godine nove cijene su stavljene na više od hiljadu artikala. Cijene rastu i još će rasti, prema najavama stručnjaka, a kupovna moć građana u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu je manja.
Narodne kuhinje imaju sve više korisnika/Anadolija
Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura za Oslobođenje kaže da nema lijepe vijesti iako imamo prilika i mogućnosti koje se mogu realizirati kroz reforme i razne mjere, jednostavno cijene hrane i usluga rapidno rastu.
Po njemu, “Vlada Federacije BiH donosi odluke po hajdučkom principu”, bez javne rasprave i učešća stručne javnosti, te će to još više ubrzati rast cijena hrane i usluga.
- Obaramo rekord u punjenju budžeta, a građani ne osjete nikakve efekte, kaže Bago.
Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, za Oslobođenje ističe da inflatorna i globalna kretanja jednostavno i Bosnu i Hercegovinu uvlače u svoj vrtlog, kako većih cijena osnovnih životnih namirnica, tako i svega drugog.
- Nažalost, vidimo da u zadnje četiri godine, kako su krenule ove Covid krize, globalne cijene poljoprivrednih proizvoda su pretrpjele znatne oscilacije i turbulencije koje su u krajnjem nepredvidljive. Tako će vjerovatno biti i u ovoj godini. Jasno je da struja za sobom povlači i sve druge cijene, od usluga, preko repromaterijala, do osnovnih životnih namirnica. Mislimo da ne bi trebalo u većem procentu da se odrazi na usluge hrane, ali vidjećemo u kojem pravcu će sve to ići. Nadamo se da će, ako dođe do značajnijih marži, trgovačkih, biti intervencije Vlade u smislu ograničenja marži, barem za osnovne životne namirnice, kazao je Marinković, koji se nada da će se na nivou države konačno razmatrati diferencirana PDV stopa.
Ističe da nema konkretne informacije o poskupljenjima osim špekulacija.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i ugostitelja, za Oslobođenje ističe da će biti poskupljenja, zavisno od troškova.
- Sve je poskupjelo, cijene hljeba, mesa i svega ostalog divljaju. Evo vam mali primjer, one zvjezdice hljeba prije nove godine bile su 60 feninga, prije dva dana 90 feninga, a sad su 1,20 KM. Znači da je 100 posto cijena otišla gore, kaže Hadžić.Iako je najavljeno da u prvim sedmicama januara neće doći do poskupljenja hljeba, peciva su već skuplja, a mlinari i pekari najavljuju i poskupljenje brašna.
Čedomir Pavlović, vlasnik mlina “Pavlović” iz Bijeljine, za Oslobođenje ističe da će veće cijene pšenice na svjetskom tržištu svakako dovesti do poskupljenja hljeba.
- Problem je i to što je Rusija odlučila da ove godine umjesto 20 miliona izveze 10 miliona pšenice, kaže Pavlović, te najavljuje da će 450 grama hljeba, odnosno vekna, biti skuplja za 15 posto.
- To znači da će jedna vekna hljeba koja je u Bijeljini koštala 2 KM sada biti skuplja za 15 posto, naglašava.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, za Oslobođenje ističe da građane BiH očekuje teška godina, te tvrdi da vlast nije uradila ono što je trebala u vrijeme korone, a to je da utvrdi diferenciranu PDV stopu i to pet posto na osnovne životne namirnice.
Polja ne oremo
- U situaciji smo da živimo u svijetu koji je u ozbiljnim problemima, krizama i poteškoćama, praktički da imamo vanjske faktore koji utiču na porast cijena, kao što je porast cijena kafe, jer je na svjetskoj pijaci bila loša berba, a vidimo da i pšenici rastu cijene. U cijeloj toj situaciji, kad pogledamo naše potencijale koji se ne koriste, onda je to stvarno grijeh. Stabilne cijene zavise od stabilne proizvodnje koju moramo imati sami za sebe, a to ne koristimo, ističe Pavlović.
Tvrdi da BiH ima još jedan značajan problem, a to je gubitak radne snage, što poslodavci ne mogu da plate onu cijenu koju radnici traže, jer su opterećenja doprinosa, poreza i ostalih nameta entitetskih vlada prevelika - 65,70 posto na isplaćenu marku plate.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, tvrdi da je uzrok većine poskupljenja, pa i ovih koja se najavljuju, vlast.
- Naime, ako je rast cijene uzrokovan rastom troškova električne energije, kriva je vlast, odnosno javno preduzeće pod kontrolom vlade koje povećava cijene električne energije, ako je uzrok rast cijene rada, odnosno obaveza povećanja plaća i drugih primanja radnika zbog uredbe vlade, opet je kriva vlada koja je donijela takvu uredbu. Ako je uzrok rast cijene žita, opet je kriva vlada što ne koristi robne rezerve i osigura jeftinije sirovine, a ako je poskupljenje sasvim neopravdano i nema rasta troškova, nego se pokušava ostvariti neopravdan ekstra profit, opet je kriva vlada jer ima instrumente kontrole cijena, ima inspekcije, ima pravnu mogućnost da sankcionira zloupotrebu tržišnog položaja i interveniše kako bi se cijene smanjile, kaže Gavran.
