Guardian o inicijativi preživjelih žrtava rata u BiH: Trideset godina kasnije, bude se traume Bošnjaka

Preživjela rata u BiH Arnesa Buljušmić-Kustura, koja prikuplja potpise za otvoreno pismo upućeno Međunarodnom sudu pravde "u ime svih preživjelih od genocida u Bosni i Hercegovini" u kojem bi se poziva na mjere kako sud "ne bi ponovio greške iz predmeta genocida u BiH", rekla je za Guardian da slučaj koji je Južna Afrika pokrenula pred tim sudom ne predstavlja samo suđenje Izraelu, nego i "međunarodnom humanitarnom pravu".

Buljušmić-Kustura je provela dio djetinstva pod opsadom u Sarajevu. Otac joj je preživio koncentracioni logor, a posmrtni ostaci nekih članova njene rodbine i dalje nisu pronađeni. Za Guardian je ispričala kako se sjeća da je na nju pucao snajperista dok je išla po vodu kada je imala pet godina.
Govoreći o genocidu u Srebrenici, izjavila je da se plaši da će se ponoviti ono što se desilo prije nekoliko decenija. U slučaju koji je pokrenut protiv Srbije za genocid u Hagu, u kojem je utvrđeno da se genocid zaista dogodio u Srebrenici, je Srbija oslobođena optužbe direktne namjere da počini genocid.

- Ludo je da smo 30 godina kasnije i dalje u istoj poziciji, da vodimo iste razgovore, rekla je Buljušmić-Kustura, istraživačica genocida u Londonu.

- Trenutno smo zaista došli do tačke gdje se ne sudi samo Izraelu, već na neki način i cijelom međunarodnom humanitarnom pravu i njegovom okviru, dodala je.

Nakon što je prošle sedmice pratila postupak u Hagu, Buljušmić-Kustura je prikupila više od 1.000 potpisa bosanskih preživjelih genocida i ratnih zločina širom Bosne i Hercegovine, SAD-a i Velike Britanije u otvorenom pismu Međunarodnom sudu pravde (MSP). Poziva sud UN-a da spriječi ponavljanje historije i naredi "privreme mjere" koje je predložila Južna Afrika, a koje zahtijevaju prekid vatre, kako bi se ublažio rizik od genocida.

Izrael je rekao da privremene mjere treba odbaciti, nazvavši ih "nesavjesnim" i poručivši da će osujetiti "inherentno pravo Izraela da se brani".

- Historija nam je pokazala da je neuspjeh međunarodne zajednice da nametne obustavu vojnih aktivnosti u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji 1993. godine rezultirao genocidom, prisilnim etničkim raseljavanjem i raznim zločinima protiv čovječnosti. Pravovremeni prekid vatre, kako je predložila Republika Bosna i Hercegovina 1993. godine, nesumnjivo je mogao spasiti mnoge živote, navodi se u pismu.

U izraelskom ratu u Gazi, koji je potaknut masakrom Hamasa 7. oktobra, ubijeno je više od 22.000 Palestinaca. Gledanje rata na internetu u realnom vremenu izvuklo je na površinu traumatična sjećanja za mnoge preživjele Bošnjake, aktiviste i prosvjetne radnike, rekla je Buljušmić-Kustura.

- Svi sa kojima razgovaram imaju ovakva slična osećanja. A kako i ne bi, kad su to morali gledati uživo na svom telefonu? Ne možete pobjeći od toga, rekla je.

Za Guardian je također govorio Ahmed Hrustanović, koji je izgubio članove porodice u genocidu u Srebrenici.

- Bude se naše traume, patimo, sjećamo se onoga što smo preživjeli, pa smo pokušali nešto učiniti, rekao je Hrustanović, koji se u Srebrenicu vratio prije deceniju, o pismu koje se šalje MSP-u.

Emina Ćerimović, koje se u djetinjstvu suočila s progonom tokom rata u BiH, rekla je da iz prve ruke zna važnost pravde i odgovornosti. Kao pomoćnica direktora odjela Human Rights Watcha za prava osoba s invaliditetom, posljednjih sedmica razgovarala je s Palestincima s invaliditetom u Gazi.

- Ozbiljnost užasa s kojima se oni, kao i svi Palestinci u Gazi, suočavaju u razmjerima bez presedana u modernoj historiji Izraela i Palestine čine postupak pred Međunarodnim sudom pravde prijeko potrebnim, rekla je ona.

U postupku, Južna Afrika je navela da je međunarodna zajednica "u više navrata iznevjerila" ljude u Ruandi i Bosni i narod Rohingya u Mijanmaru. MSP može donijeti privremenu odluku u roku od nekoliko sedmica.

- Južna Afrika je pokrenula proces na svjetskom sudu za vjerodostojno ispitivanje ponašanja Izraela i razmatranje mjera koje bi mogle spriječiti patnju, zaštititi civile i osigurati poštovanje međunarodnog prava, rekla je Ćerimović, pozivajući vlade širom svijeta da podrže postupak.

Prošle sedmice je Njemačka navela da će se uključiti u postupak kako bi podržala Izrael, rekavši da "nema nikakve osnove" za optužbu za genocid.

- Njemačka vlada odlučno i izričito odbacuje optužbe za genocid podignute protiv Izraela pred međunarodnim sudom pravde", rekao je glasnogovornik vlade u saopćenju.

- U svjetlu njemačke historije i zločina protiv čovječnosti Šoa, njemačka vlada je posebno posvećena konvenciji (UN(o genocidu", rekao je.

Prema pravilima suda, ako Njemačka podnese izjavu o intervenciji u slučaju, mogla bi iznositi pravne argumente u ime Izraela.

Konvencija iz 1948. godine, donesena nakon masovnog ubijanja Jevreja u nacističkom holokaustu, definiše genocid kao "djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa". Odluke MSP-a su konačne i na njih nema mogućnosti žalbe, ali sud nema načina da ih izvrši.