Građani u BiH različito plaćaju slobodu: Zatvorski dan skuplji u FBiH nego u RS-u
U zatvor ćeš ako nemaš u novčaniku
Koliko košta sloboda u Bosni i Hercegovini? Ako ti je sud izrekao do godinu iza rešetaka, ne brini - pomnožiš dane sa 100 KM, uplatiš, i eto te nazad u kafani, među svojima.
Skuplja sloboda
Nema rešetaka za one s kešom. U zatvor ćeš ako nemaš u novčaniku. Ali pazi - cjenovnik je ažuriran. U Federaciji BiH dan slobode više ne košta 100, već 150 KM. Dakle, skuplje je za 50% u odnosu na bh. entitet Republika Srpska. Ako neko želi otkupiti godinu zatvora u Republici Srpskoj, to će ga koštati 36.500 KM (eno Dodika, platio!). U Federaciji BiH sloboda je sada skuplja za 18.250 KM, pa otkup kazne od godinu iznosi ukupno 54.750 KM.
Dakle, stupio je na snagu izmijenjeni tekst Krivičnog zakona Federacije BiH.
- Kazna zatvora do jedne godine ne može se zamijeniti novčanom kaznom za krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije, trgovine ljudima, djela protiv polne slobode i morala, zlostavljanja djece te djela protiv braka, porodice i omladine, navodi se u izmjenama.
U zakonu sada stoji da će, ako novčana kazna ne bude plaćena u roku koji je utvrđen presudom, sud donijeti odluku da se ona zamijeni zatvorom na način da će se za svakih 100 KM novčane kazne odrediti jedan dan zatvora. I ovdje se u zakonu iznos od 100 mijenja iznosom od 150 KM.
Za razliku od FBiH, Krivični zakon RS-a i zakon na državnom nivou još zadržavaju 100 KM po danu i u slučaju otkupa kazne i u slučaju zamjene novčane kazne zatvorom.
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, za Oslobođenje kaže da građani trebaju imati ista prava na cijeloj teritoriji BiH.
- Te cijene bi trebale biti usklađene. Možda je poskupljenje i opravdano, s obzirom na inflaciju i rast troškova u Federaciji, ali smatram da se nisu trebale poduzimati nikakve mjere bez koordinacije s pravosudnim institucijama na državnom, entitetskom i nivou Brčko distrikta. Tako da svi mogu po istoj cijeni otkupiti kaznu, kaže Hadžović.
Tokom godina izneseni su različiti prijedlozi – od potpunog ukidanja otkupa zatvorske kazne, preko zabrane za određena krivična djela, pa do onog da otkup zatvora treba ostati opcija osuđenicima za lakša djela. Zagovornici tog pristupa tvrde da nije svako djelo za zatvor, ali i da će za teža djela djela sud ionako izreći kazne koje se ne mogu otkupiti.
Zastupnica DF-a Marijana Hrvić-Šikuljak predlagala je, između ostalog, povećanje novčanog iznosa za otkup kazne zatvora sa 100 na 200 KM. To je odbijeno, a Ministarstvo je predložilo povećanje za 50 KM, uz sljedeće obrazloženje:
“Prilikom pripreme Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije BiH, federalno Ministarstvo pravde kao nadležni obrađivač uzelo je u obzir ekonomske i financijske pokazatelje o rastu prihoda građana i poslovnih subjekata, te troškovima života i poslovanja u Federaciji, te je obavilo konzultacije sa stručnom javnošću u vezi s povećanjem vrijednosti jednog dana izrečene kazne zatvora”.
Socijalna karta
- Zavisi kako se posmatra ta ekonomska situacija u kojoj su oni koji čine krivična djela. Treba misliti na socijalnu kartu, na gradiranje osuđenika, pa da neko sa većom imovinskom više plati, a ovi, da kažem, slabijeg imovinskog stanja manje. Kao što se radi na Zapadu za kazne u saobraćaju, oni koji su imućni, plaćaju kazne mnogo više. I mi bismo trebali napraviti kvalitetnu analizu pa u skladu sa imovinskim stanjem gradirati te cijene otkupa kazne, kaže Hadžović.
Podsjećamo da je odredba o zamjeni zatvorske kazne novčanom u RS-u bila ukinuta pa je 2021. godine ponovno vraćena i tada je svaki dan koji bi trebalo da provede u zatvoru osuđenike koštao 50 KM.
