Građani su rekli - BiH će biti nezavisna: Referendumsko pitanje protkano ZAVNOBiH-om
Povodom 1. marta, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA je u saradnji sa odjeljenjima društvenih i humanističkih nauka ANUBiH organizovao naučni skup “Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine u okviru trideset godina implementacije mira”. Izlagači su bili prof. dr. Lada Sadiković, akademik Mirko Pejanović, dopisni član ANUBiH Mile Babić, prof. dr. Edina Bećirević, dopisni član ANUBiH Husnija Kamberović, prof. dr. Goran Kovačević, prof. dr. Edita Hasković, prof. dr. Ivo Komšić, Strajo Krsmanović, Jakob Finci, monsinjor Franjo Topić i brojni drugi gosti.
Demokratska volja
Akademik Pejanović je podsjetio kako je 1991. u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine otvorena rasprava o istorijskom pravu naše zemlje da dobije suvereni i nezavisni državnopravni status, a potom je usvojena i odluka o raspisivanju republičkog referenduma.
- U članu III odluke o raspisivanju republičkog referenduma za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine definiše se da će se građani izjasniti o pitanju: Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive. Sadržaj referendumskog pitanja odražava principe Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Radi se o kontinuitetu razvoja državnosti Bosne i Hercegovine od obnove državnosti na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine, pa do odluke Skupštine BiH 1992. o raspisivanju referenduma, istakao je Pejanović i dodao da je izjašnjavanje građana obavljeno u svih 109 opština, osim u Bosanskom Grahovu i Drvaru.
- Visok postotak od 64,3 posto odziva građana na referendum iskazuje demokratsku volju da njihova država Bosna i Hercegovina na kraju procesa disolucije jugoslovenske federacije ima vlastiti i samostalan put razvoja u budućnosti, naglasio je akademik.
Rekao je i da je referendum proveden pod međunarodnom kontrolom sa 16 regionalnih posmatračkih centara i više od 600 posmatrača.
- Šef posmatračke misije Evropskog parlamenta A. Oslander je u izvještaju konstatovao: Glasanje je bilo iskreno, organizacija korektna i mada su neke stranke izrazile sumnje, evropski posmatrači su se na terenu uvjerili da nije bilo prevare i da ne postoji valjana osnova za osporavanje vjerodostojnosti rezultata referenduma, podsjetio je Pejanović.
Akademik Pejanović: Referendum je proveden pod međunarodnom kontrolom
Ispričao je i da je prvo međunarodno priznanje uslijedilo od Evropske zajednice (EZ) 6. aprila 1992. i od Sjedinjenih Američkih Država dva dana kasnije.
Izgradnja mira
- Početkom aprila 1992. uslijedila je vojna agresija Miloševićevog režima sa JNA na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu. Zapravo, agresija je započela opsadom Sarajeva i trajala je do decembra 1995. Otpor i odbrambeno-oslobodilački rat vodilo je višestranačko i multietničko Predsjedništvo RBiH. Vođenjem oružane borbe snagom Armije Republike Bosne i Hercegovine te pregovorima o političkom rješenju rata u BiH usvojen je Dejtonski mirovni sporazum u novembru 1995. godine. Ovim sporazumom je zaustavljen rat i počela izgradnja mira i integracija države u Evropsku uniju, istakao je akademik.
Glavni akteri u procesu uspostave suverenog i nezavisnog državnopravnog statusa BiH 1992. bili su: Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, akademici Ejup Ganić, Nijaz Duraković i Muhamed Filipović, Stjepan Kljuić, Mariofil Ljubić, Jure Pelivan, prof. Ivo Komšić, fra Petar Anđelović, kardinal Vinko Puljić, Miro Lazović, profesor Tanja Ljujić Mijatović i akademici Mirko Pejanović, Nikola Kovač i Ljubomir Berberović..
