Građani strahuju i ne spavaju, a vlada... - Gdje je novac za zaštitu od poplava?

Odroni i klizišta u banjalučkim naseljima/TOK TV/

Odroni i klizišta u banjalučkim naseljima/TOK TV/

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Posljedice najnovijih poplava su veliki broj odrona i klizišta. Voda se povlači. Ponovo na red dolaze popisi i zbrajanje štete. Vlast obećava, a narod čeka. Tako je bilo i nakon nedavnih poplava, tako je i danas. U poplavama zadnjih nekoliko dana najviše štete je u Prijedoru i Sanskom Mostu. Za predsjednika RS-a Milorada Dodika zaštita od poplava će biti prioritet.

Gradnja nasipa

- Posljedice poplava možemo samo da saniramo i da naučimo lekciju kako ćemo se odbraniti od sljedećih eventualnih poplava, poručio je Dodik.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

A na terenu ista slika. Voda se povlači, a narod se hvata za glavu. Šta dalje? Opet u kredite za sanaciju štete. Komisije popisuju, komunalci odvlače uništeni namještaj i kućanske aparate, ali više niko ne vjeruje u bilo kakvu naknadu štete.

- Štete su ogromne, posebno na poljoprivrednom zemljištu. U Brčkom i Modriči pokrenuta su brojna klizišta, koja ugrožavaju domaćinstva. Nastala je velika materijalna šteta, mi je zbrajamo, što na poljoprivrednim usjevima, što na putevima, infrastrukturi i zapisnike ćemo poslati Republičkom fondu solidarnosti, rekao je načelnik Modriče Jovica Radulović.

On kaže da će se zajedno sa načelnicima drugih ugroženih područja obratiti Vladi i Fondu solidarnosti RS-a, ali i Vijeću ministara BiH, te tražiti pomoć.

Za 11. april zakazana je sjednica Skupštine grada Prijedora posvećena problemu poplava i sanaciji šteta. Očekuje se dolazak premijera RS-a Radovana Viškovića

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U Banjaluci je proglašena vanredna situacija zbog pojave odrona i klizišta. Do sada, više od 120 prijava. S druge strane, u Prijedoru je ukinuto vanredno stanje zbog poplava, a veliki broj građana morao je napustiti domove.

Na području Prijedora formirano je petnaest komisija za popis stambenih i pomoćnih objekata i to samo po gradskim zonama. Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Prijedora Aleksandar Šobot kaže kako se procjena štete vrši na stambenim i pomoćnim objektima, u poljoprivredi i privrednoj infrastrukturi.

- Komisija će ući u svaku kuću za koju je prijavljena šteta od poplave, poručuje Šobot.

A narod poručuje šta onda? Popisuje se godinama. Obećanje - ludom radovanje. Nije ovo ni prva poplava ni šteta, poručuju mještani. Izgradnja nasipa za zaštitu od poplava je obećana još ranije.

- Ali, od toga ništa nije bilo. Zato sad apelujem na građane: Dođite na protest u subotu, da ih pitamo od 2014. gdje je veliki novac završio, od EU, USAID-a. Zar se nije mogao izgraditi nasip da se taj narod spasi jednom?, poručio je Slavko Dević, stanovnik prijedorskog naselja Vrbice.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Federalni zakon predviđa da 20 posto prikupljenih sredstava odlazi u budžet entiteta, 30 posto ide kantonima, a 50 posto opštinama

Prije četiri godine vlasti RS-a su obećale pomoć kojom bi se trajno riješio problem odbrane od poplava. Nekoliko godina kasnije, vlasti RS-a su obećale da će dati 15 miliona maraka. Za 11. april zakazana je sjednica Skupštine grada Prijedora posvećena problemu poplava i sanaciji šteta. Očekuje se dolazak entitetskog premijera Radovana Viškovića.

Preliminarne štete procijenjene za opšinu Sanski Most prelaze 2,2 miliona maraka. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Novca ima

- Komisija je zasjedala i, prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još nisu ispunjeni, kazao je načelnik Mensur Seferović.

Inače, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara, svi građani i kompanije u FBiH su obavezni izdvajati 0,5 posto od osnovice svoje neto plaće kao naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Taj novac je namijenjen isključivo za zaštitu i spašavanje od prirodnih katastrofa, kao što su poplave i odroni. Od 2015. do 2024. godine tako je prikupljeno 111,88 miliona KM na nivou Federacije, kantoni su dobili 167,83 miliona KM, a općine 279,71 milion, što ukupno iznosi 559,42 miliona maraka.

Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja