Građane RS-a Milorad Dodik drži u mraku: Šta će lideru SNSD-a zapravo naštetiti?
Politička igra ucjenjivanja koju redovno koriste vlasti Republike Srpske, a posebno lider SNSD-a i predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, nije novost. Dekan sarajevskog Fakulteta političkih nauka prof. dr. Sead Turčalo u analizi je naveo da bi odgovor strateškom eskalacijom na eskalaciju Dodika i njegovih saveznika “promijenio balans moći i doveo u poziciju vlasti RS-a da trpe štetu koja bi im u određenom trenutku postala neprihvatljiva te dovela do političkog impulsa koji bi bio pozitivan za Bosnu i Hercegovinu”.
Onesposobljavanje Dodika
“Za stratešku eskalaciju postoje i dovoljno snažni saveznici. Visokom predstavniku su otvorenu podršku dale Sjedinjene Države, Velika Britanija, Njemačka i Nizozemska. Nastavak još intenzivnijih američkih proaktivnih mjera, koje bi podržali međunarodni saveznici, ubrzano može dovesti do demontiranja infrastrukture na kojoj počiva politička moć Milorada Dodika, što uključuje nastavak presijecanja finansijskih tokova, logističke podrške, komunikacijskih kanala i raspoređivanje manjeg kontingenta NATO-snaga na strateškim lokacijama na sjeveroistoku BiH uz jačanje vojnih sposobnosti EUFOR-a”, dio je navedene analize prof. dr. Turčala.
Republika Srpska, ističe prof. dr. Turčalo, nije spremna za stratešku eskalaciju. Prošireni opseg američkih sankcija, naglašava, prema fizičkim i pravnim osobama počinje djelovati na način koji praktično ograničava, pa čak i dovodi do prestanka finansijskih aktivnosti tih subjekata. Kapaciteti vladajuće strukture RS-a su ograničeni.
Predavačica na Bradford univerzitetu i članica BIEPAG-a dr. Marika Djolai kaže da je Dodik na funkciju izabran na demokratskim izborima, koliko god bi se rezultati i legitimitet tih izbora mogli dovesti u pitanje. Smatra da su međunarodni akteri i pojedinačne zemlje pokazale da nemaju mehanizam za nesaradnju sa izabranim predstavnicima vlasti i institucija.
- Sa druge strane postoje države čak i u EU, kao što je Mađarska, koje favorizuju Dodika, koje vode autoritarni lideri kao što je Viktor Orbán, te nemate ujedinjeni pristup i ujedinjenu politiku svih zemalja, ili zemalja EU, koje bi onda odredile ponašanje prema njemu koje bi sve zemlje prihvatile, ističe dr. Djolai.
Podvlači da se pritisci međunarodnih aktera zbog Dodikovog ponašanja, korupcije, klijentelizma, nepotizma, sasvim sigurno trebaju nastaviti, a sve sa ciljem stabilizacije BiH.
- Ono što bi zapravo naštetilo Dodiku, politički, i možda rešilo situaciju, prvo je da on mora da izgubi na izborima, a drugo da je potrebna međunarodna podrška za demokratsku kampanju i za slobodne izbore. Potrebna je međunarodna podrška za slobodu medija i plasiranje tačnih i kritičnih informacija, zato što Dodikove akcije nisu samo usmerene prema njegovim biznisima, krađi i korupciji, nego isto tako držanju građana, pogotovo RS-a, u mraku. Dokle god se ne podigne taj veo tajnosti oko toga šta on radi i do koje mere je doveo RS na rub ekonomske i finansijske propasti, unilateralne akcije neće njemu toliko naškoditi, poručuje dr. Djolai.
Naglašava da treba podržati ono što može da destabilizuje Dodika kao predstavnika institucija i da pomjeri javno mnijenje kako bi razumjelo stvarnu situaciju u kojoj se nalazi. Otvaranje pregovora EU sa BiH upravo je jedna od takvih združenih akcija koja je neophodna našoj zemlji.
Dr. Soeren Keil sa Instituta za federalizam Univerziteta u Fribourgu u Švicarskoj smatra da je Dodik bio veoma dobar u poigravanju sa međunarodnim akterima.
- Iskoristio je savez sa Rusijom da prisili Zapad da popusti nekim od njegovih zahtjeva i pokuša izbjeći eskalaciju. Istovremeno, koristio je saveznike u EU, poput Orbána, da progura svoju agendu kao ne antievropsku, već agendu protiv liberalnih snaga koje žele nametnuti svoju volju Bosni. Sebe je prikazao kao glas onih u Bosni koji žele da vladaju zemljom bez strane intervencije, dok istovremeno paraliziraju glavne unutrašnje odluke i institucije, poput Ustavnog suda. Postavljao je specifične zahtjeve bez pune eskalacije, znajući vrlo dobro kada treba stati, kada popustiti i kada dalje pomjeriti granicu. On je vrlo vješt u ovoj igri, i zato što veliki međunarodni i domaći akteri nisu govorili jednoglasno i imali su male šanse da ga pravilno sankcionišu, smatra naš sagovornik.
Kaže da je ranije tvrdio da bi “jedini način na koji Bosna može krenuti naprijed bio kroz međunarodnu eskalaciju i da visoki predstavnik postavi scenu za veliku reformu Ustava”.
- Bosna je država međunarodnog dizajna, i kao takva, međunarodni akteri trebaju preuzeti odgovornost i omogućiti zemlji da ide naprijed. Oni to ne mogu učiniti nametanjem novih nasumičnih odluka ili pokušajem rješavanja malih problema, već postavljanjem scene za novu ustavotvornu skupštinu i pokretanjem procesa naprijed, ka novom, autohtonom ustavu, ističe dr. Keil.
Dodaje da djelovati protiv Dodika znači pomaknuti zemlju izvan dejtonske košulje, ne golicati neke od dejtonskih problema, već na pravi način izaći iz njega.
- Međunarodni akteri moraju biti spremni da to urade, i to brzo, inače će zemlja ne samo ostati u limbu, već će se dodatno raspadati i zaostajati u procesu evropskih integracija, upozorava dr. Keil.
Za njega, Dodik sam po sebi, nije problem, nego simptom Daytona.
- Ako se riješimo Dodika, na njegovo mjesto će doći neko drugi. Tako je bilo, prvo sa Karadžićem, zatim sa Poplašenom i sa mnogim drugima. Nije problem Dodik, već dejtonski sistem koji je zamišljen kao mirovna arhitektura i kao takav je zaista dobro funkcionirao. Ono što Dayton nije uspio je pomoći u izgradnji funkcionalne demokratske države. Potreban je zapravo zajednički napor ne da se Dodik zaustavi, već da se usaglasi s njim, ukaže na slabosti Bosne i postavi teren za novo ustavno rješenje. Dodik i mnogi zapadni posmatrači dolaze do istog zaključka - Bosna od danas ne funkcioniše. Dodik želi da podijeli Bosnu, a mnogi posmatrači i zapadne elite pozivaju na veliku ustavnu reformu, ističe dr. Keil.
Profesor političke i kulturološke sociologije u Školi za slavenske i istočnoevropske studije na University College London dr. Eric Gordy smatra da Dodik, svaki put kada se suoči sa sankcijama, to za posljedicu ima povećanje njegove popularnosti u RS-u. Dijelom zato što ima tendenciju da pojača narativ žrtve koji su stranke nacionalističke desnice forsirale u posljednje tri decenije, a dijelom zato što odjekuje ohrabrenjem koje političari daju javnosti da se osjeća uplašeno i ugroženo.
Korist i dobit
- Nažalost, to znači da ljudi sve češće podržavaju snage koje su razlog za nedostatak resursa sa kojima se RS suočava - ono što je loše za javnost, dobro je za profitere poput Dodika, naglašava prof. dr. Gordy.
Kaže da je Dodik neko vrijeme bio u stanju da izgladi meke ivice svoje izolacije, primajući pomoć iz Rusije.
- Sada kada utjecaj Rusije opada, tu ulogu sve više preuzima Kina. Ali Kina neće biti sretna da dugo toleriše Dodika, ističe prof. dr. Gordy.
Smatra da Sjedinjene Države i EU žele isprobati drugu strategiju kada je riječ o Dodiku.
- Pokušaj pomoći građanima i u FBiH i u RS-u mnogo bi učinio na smirivanju straha od vanjske dominacije i unutrašnjeg ekstremizma, te bi pomogao da se odgovori na percepciju da je Zapad izgubio interes za BiH i da je spreman pustiti etnifikaciju elita da i dalje vode unedogled, kaže prof. dr. Gordy, dodajući da politici međunarodnih aktera i dalje nedostaju svrha i smjer.
