Godinu dana od katastrofe u BiH: Da su čekali vlast, ljudi bi još bili bez krova nad glavom
Donja Jablanica: Kao da je sve juče bilo/Damir Deljo
Područja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kiseljaka i Kreševa u oktobru 2024. godine pogodila je katastrofa apokaliptičnih razmjera kada su se bujične vode, klizišta i ogromne količine kamenja sručili na naselja, odnoseći ljudske živote i brišući čitave kuće s lica zemlje. Godinu kasnije slika je skoro ista.
Mreža i putevi
Najteže je bilo u Jablanici, Konjicu i Fojnici, gdje je život izgubilo 27 ljudi, 19 u Jablanici, pet u Konjicu i tri osobe u Fojnici, među kojima i nerođena beba.
Prema procjenama, šteta u općini Jablanica iznosila je oko 50 miliona KM, od čega je na stambenim objektima zabilježeno približno osam miliona KM.
Do sada je, uz pomoć organizacija poput Pomozi.ba, Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Merhameta, Crvenog križa, Caritasa, NLB banke, te uz podršku Evropske unije preko UNDP-a i IOM-a, izgrađeno ili obnovljeno više desetina domova. Samo u Donjoj Jablanici podignuto je 20 novih kuća, a u naseljima Zlate i Mirke dodatnih devet.
Evropska komisija izdvojila je 20 miliona eura za sanaciju porodičnih kuća uništenih u poplavama i klizištima. Pomoć je bila namijenjena vlasnicima ili punoljetnim članovima domaćinstava čije su kuće uništene ili oštećene, a kriteriji su podrazumijevali dokaz da je dom bio primarno prebivalište, da porodica ne posjeduje drugu stambenu jedinicu i da ranije nisu primile dovoljnu pomoć od drugih donatora.
U Jablanici je održano nekoliko komemorativnih skupova kako bi se odala počast sugrađanima koji su izgubili živote kobne noći/Damir Deljo
Kada je riječ o infrastrukturi, najteže su stradali lokalni i kategorizirani putevi te vodovodna i kanalizaciona mreža. Veći dio sistema je saniran, ali Općinu i dalje čekaju milionski projekti trajnog rješavanja vodosnabdijevanja, poput rekonstrukcije vodovoda Komadinovo Vrelo i Šanica, za koju su sredstva već osigurana od Evropske unije.
Godinu kasnije pet porodica još je smješteno u kontejnerskom naselju.
Načelnik Općine Jablanica Emir Muratović poručio je da su za sve njih već u izgradnji novi domovi. Posebno je naglasio da su kuće koje su bile potpuno neuslovne uklonjene, a nove su u procesu gradnje, kako u Donjoj Jablanici, tako i u Zlatama. Islamska zajednica BiH je samo u Donjoj Jablanici donirala oko milion KM za obnovu 46 objekata.
Na komemorativnom skupu mnogi su zaplakali/Damir Deljo
I dok se domovi grade, odgovornost za tragediju još nije utvrđena.
Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) nakon godinu je potvrdilo da su pod istragom četiri fizičke i jedna pravna osoba, firma Sani, sa čijeg se kamenoloma odronilo kamenje, koje je, nošeno bujicom, usmrtilo mještane Donje Jablanice.
- Po naredbi Suda, a pod nadzorom Tužilaštva HNK-a, istražitelji policije su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK-a, a koja se odnosi na firmu Sani d. o. o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio i pomenuti kamenolom. Isto tako, izuzeta je određena poslovna dokumentacija iz firme Sani d. o. o. Jablanica koja je bila predmet analize i vještačenja. Također, naloženo je i izvršeno 3D skeniranje terena sa Lidarom iz zraka na širem području Donje Jablanice, s ciljem utvrđivanja količine i zapremine pokrenute zemljane mase i njezine masivnosti, te utjecaja na razorne posljedice, odnosno tragediju, navodi se u saopštenju Tužilaštva.
Mještani i dalje traže jasne odgovore i kažnjavanje odgovornih. Njihovo ogorčenje podgrijava spora reakcija institucija i osjećaj da se teret obnove pretežno prelio na humanitarne organizacije i međunarodne donatore, dok domaće vlasti ostaju u sjeni.
Tragovi nesreće vidljivi su na svakom ćošku/Damir Deljo
Naši pokušaji da razgovaramo sa pogođenim stanovništvom dočekani su uz opravdanu ogorčenost, tugu, ali i razočarenje, jer nije učinjeno dovoljno.
- U tri sata tu noć bila je velika buka. On (otac djeteta) ju je držao kako ju kamen ne bi poklopio, on mi je spasio dijete. Mogla je biti mrtva. Kod nas je pola zida puklo dok je voda ulazila, objašnjava i sada vidno potresena Melisa Šešić, koja je skoro sve izgubila u oktobru 2024.
Kako nam kaže, sada živi sa kćerkom u kontejneru koji joj je donirao IOM.
- Prokišnjava, a vjetar je... ne smijemo biti ovdje, stvarno ne smijemo, kaže ona te dodaje da njena kćer ima srčane probleme i epilepsiju.
Melisa kaže da boravak u kontejneru nije siguran
Sjećanja na haotičnu noć i dalje su svježa među onima koji su prvi pritekli u pomoć. Edin Drežnjak, tada pripadnik Federalne uprave Civilne zaštite, danas vatrogasac, prisjeća se kobne noći.
- To je teško opisati. Komunikacije, gdje god da krenete, odsječene, mobiteli ne rade, jednostavno sva obuka i sve ono s čim ste se do sada susretali ne vrijedi, niste naišli na nešto slično. Teško da možete išta od svih silnih obuka i eventualnih manjih nesreća primijeniti u toj noći i toj situaciji, kaže Drežnjak.
Dodaje da sada rade na planovima pošumljavanja izgorjelih područja i prevenciji novih klizišta.
- Još smo motiviraniji, sami vidite u kakvom okruženju radimo. Ne možemo spriječiti prirodu, ali možemo biti spremniji. Ono što možemo mi predvidjeti, da to spriječimo, što je u našoj moći zajedno sa svim ostalim spasilačkim organizacijama, timom i naravno sa školovanim ljudima pravimo neke planove i svi smo vrijedni i zalažemo se za ljude, zaključuje on.
Bolne poruke za najmilije/Damir Deljo
Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a i voditelj Gorske službe spašavanja Jablanica, naglašava da prizori stradanja i patnje još progone spasioce.
- Gorske službe su iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona bile dio cijelog procesa pronalaska svih naših nestalih sugrađana na terenu. Nismo odustajali nijednog trenutka, tako da u ime svih tih pripadnika službi mogu reći da nije bilo nimalo lako. Dali smo sve od sebe i ono gdje je naša obaveza prestala je sa posljednjim aktivnostima na sanacijama nekih šteta i pronalasku nestalih, kazao je Balavac.
Održivi povratak
Ipak, dodaje da je i dalje potrebno učiniti mnogo toga kako bi se pomoglo ljudima koji su te kobne noći izgubili sve.
- Mislim da još ima previše posla koji treba da se radi. Zbog toga moraju svi nivoi vlasti, od općine do države, zajedno da djeluju i da prave strategiju koja će usmjeriti ulaganje u onom smjeru koji će osigurati održivi povratak u naselja, posebno Donju Jablanicu i Zlate, ali i sve one porodice koje su na ostatku općine Jablanica, Konjica i drugih sredina pogođenih ovom poplavom, poručio je on.
U kontejnerskom naselju za sada živi pet porodica koje čekaju rješenje stambenog pitanja
Godinu nakon tragedije, Jablanica i dalje nosi rane. Gorska služba spašavanja svjedoči o traumama koje ostaju, a mještani nose gorčinu jer odgovori i pomoć kasne. Dok kuće niču, a infrastruktura se polako obnavlja, povjerenje u institucije je poljuljano. Osim spore istrage, problem je transparentnost utroška novca pristiglog od susjeda i brojnih drugih donatora u danima nakon tragedije.
Katastrofa iz 2024. ostavila je duboki trag. Iako pomoć pristiže, a život se vraća, Jablanica još vapi za pravdom i sigurnošću kako se slična tragedija više nikada ne bi ponovila.
Kompletno izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:
