Godina nova, problemi stari: Mogu li Nepalci u BiH biti učitelji?
Početak škole u Mostaru
Školsko zvono oglasilo se juče ujutro i u učionicama Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a čestitku za sretan početak učenicima, roditeljima, učiteljima i nastavnicima povodom početka nove školske godine uputio je gradonačelnik Mostara Mario Kordić. I sve bi to imalo smisla da ovaj važan kadar našeg društva uživa poštovanje i ugled u sredinama u kojima živi i radi. Ovako to izgleda kao trn bačen u oko ljudima koji se godinama bore za svoja prava, kao i čitavoj struci za koju kažu da lagano pada u zaborav.
Mazanje očiju
Da li će u bliskoj budućnosti uopće biti kadra koji će sa dnevnikom u ruci ulaziti u učionice, veliko je pitanje, s obzirom na to da su nezamjenjivi u svakom pogledu. Nema tih Nepalaca, Turaka ni bilo kojeg kadra iz inostranstva da bi mogao preuzeti posao koji učitelji i učiteljice rade. Nova školska godina je počela, a staro nezadovoljstvo i problemi pritišću ramena prosvjetnih radnika.
- U prošloj školskoj godini smo imali osam protesta, imali smo štrajk koji je zabranjivan, a na kraju je sve to završilo glasanjem i izglasavanjem našeg članstva da pristane na ono što mu je ponuđeno. Međutim, od tog što je ponuđeno, vrlo malo se ispoštovalo, kazala nam je Edina Čomić, predsjednica Odbora sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNK-a, i poručila da prosvjetni radnici ponovo nisu zadovoljni odnosom prema njima.
Napominje da u posljednjih pola godine, bez obzira na brojne dopise i zahtjeve za sastanak, članovi Vlade HNK-a ne žele se sastati sa njima.
Sa jednog od ranijih protesta prosvjetara u Hercegovačko-neretvanskom kantonu
Povećanje minimalne plate stvorilo je nove probleme, jer je dovelo do toga da su nastavnici pripravnici manje plaćeni od osoblja za održavanje škole, a koje ima duži radni staž. Mnogo je još razloga koji su se tokom godina nagomilali, te rezultirali time da je sve manji broj onih u novim generacijama koji se odlučuju za ovaj poziv.
- Pravi problemi će do izražaja doći za pet ili šest godina, kada zbog omalovažavanja struke ne bude novog kadra, kazao nam je Edin Sarajlić, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNK-a, i upitao da li će vlasti dovesti nastavnike iz Nepala da rade u obrazovanju.
Da je situacija u obrazovnom sistemu izuzetno teška, slaže se i Zulka Baljak, izvršna direktorica Centra za građansku suradnju iz Livna, koji od 1996. godine sarađuje sa sindikatima Unsko-sanskog, Zapadno-hercegovačkog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona 10.
- Prosvjetni radnici su u jako lošem položaju, vrlo su potcijenjeni kao struka, a trebali bi biti najbitniji, jer obrazovane je najbitniji segment društva, istaknula je sagovornica i naglasila kako dodatni problem u rješavanju situacije predstavlja i razjedinjenost sindikata, što vlasti koje se pojavljuju kao poslodavci sindikatima u obrazovanju, ali i drugim granama društva, obilato koriste.
Solidarnost s drugima
Ne poštuju kolektivne ugovore, ni pravilnike o radu pa čak i pojedinačne ugovore o radu. Situacija je trenutno takva da, iako nezadovoljni, prosvjetni radnici idu na posao i rade, ali poručuju i da će se za svoja prava boriti prvo razgovorima, a ako oni ne urode plodom, onda i protestom.
Međusobna podrška sindikata od značaja je za prava svih radnika i jedino na taj način se može popraviti status i učitelja i nastavnika i medicinskih radnika.
- Nije dovoljno da samo deklarativno napišemo mi podržavamo štrajk sindikata zdravstvenih ili prosvjetnih radnika. Jako je bitno izaći zajedno sa njima na ulicu kada protestiraju, poručila je Baljak i navela dobar primjer kada su sindikati iz policije i zdravstva imali štrajkove upozorenja kao znak podrške prosvjetarima.
