Glasnom istinom protiv negatora genocida: Moramo proširiti okvir priznanja i obilježavanja
Rektorat UNSA - Konferencija odgovornost za budućnost - Srebrenica/Senad Gubelić/Oslobođenje
U Sarajevu je u utorak navečer počela trodnevna međunarodna naučna konferencija “Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja”.
Svečano otvorenje je održano u sarajevskoj Vijećnici, gdje su se prisutnim obratili istaknuti stručnjaci i istraživači među kojima su Tarik Zaimović, Sead Turčalo, Muamer Džananović i Emir Suljagić.
Projekat istrebljenja
Iz gradske kuće poslata je poruka da je ovo trenutak da se, tri decenije nakon zločina, još glasnije čuje istina, te da se očuva naučno utemeljeno sjećanje i suprotstavi savremenim pokušajima negiranja genocida.
Drugi dan konferencije održao se u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, a kako je istaknuto u uvodnim obraćanjima, genocid u Srebrenici nije bio čin nasumičnog nasilja, već sistemski i politički projekt istrebljenja, a današnji izazov nije samo čuvanje sjećanja već i borba protiv koordiniranih napora njegovog poricanja i relativizacije.
Prof. dr. Sead Turčalo otvorio je prvu panel-diskusiju, a učesnici su kroz četiri tematske cjeline i završnu diskusiju raspravljali o višedimenzionalnim aspektima genocida, od historijskih i pravnih okvira, preko institucionalnog poricanja i međunarodne odgovornosti, do obrazovanja i kulture pamćenja.
Među učesnicima konferencije bili su: Dirk Moses, Edina Bećirević, Martin Shaw, Hikmet Karčić, Benjamin Valentino, Hariz Halilovich, Norman Naimark, Ehlimana Memišević, Rosa Aloisi, Jayden Salter, Emil Kerenji, Onur Uraz, Jasmin Medić, Marko Hoare, Izet Šabotić, Kim Sadique, Enis Omerović, Lada Sadiković, Ubaldo Rafiki, Fahira Fejzić-Čengić, Samuel Totten, Zilha Mastalić-Košuta, Merisa Karović-Babić, Pinar Akarcay, David Simon, Sophie Foster, Elvedin Mulagić, Nike Wentholt, Eric Ndushabandi, Muamer Džananović, Ben Kiernan, Mujo Begić, Sarina Bakić, Hasan Nuhanović, Nirha Efendić, Edin Omerčić i Ermin Kuka.
Posebnu težinu imalo je predavanje dr. Hikmeta Karčića, koji se osvrnuo na UN-ovu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
- Rezolucija o Srebrenici je doživljena u Srbiji kao moderna kosovska bitka - mala država Srbija protiv svijeta, tačnije, zavjere protiv Srbije, smatra Karčić.
Podsjeća da je 2015. godine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Rusija jedina blokirala tadašnju rezoluciju, uprkos dokazima, svjedočanstvima i brojnim dokumentima koji govore u prilog počinjenom genocidu.
Na međunarodnom planu, ovo je viđeno kao obnavljanje dobrih odnosa Srbije i Rusije, a odbijanje rezolucije Vijeća sigurnosti je smatrano velikom političkom pobjedom. Samo dvije godine kasnije, kontroverzni autor Peter Handke dobija Nobelovu nagradu za književnost.
- Ovo je značilo da negiranje genocida nije samo u političkim sferama života, negiranje se probilo u pore akademske zajednice i to je zastrašujuće, upozorava on.
Rezolucija UN-a o Srebrenici, usvojena 2024, ogroman je uspjeh nekolicine individualaca u BiH. Srbija je ovime ostala šokirana, a Bošnjaci su, nakon glasanja, shvatili da imaju mnogo manje prijatelja nego su inicijalno mislili.
- No, ne trebamo se zavaravati, Rezolucija ne čini mnogo, osim što obrazuje. Moramo biti svjesni da nema političkih posljedica po državu Srbiju, napominje on.
Dr. Karčić podsjeća da je nedugo nakon usvajanja rezolucije održan skup “Srpski svet”, kada su donesene odluke o tome šta će Srbija i Republika Srpska raditi u idućem periodu. Ovdje, ističe Karčić, jedina karta na koju Srbija može igrati jesu prijetnje ratom.
Australijski naučnik Dirk Moses smatra da se negiranje genocida ne bi smjelo događati.
Nove Srebrenice
- Zapravo, nužno je proširiti okvir priznanja i obilježavanja genocida, i to tako da obuhvatimo čitavu kampanju nasilja i progona usmjerenu protiv Bošnjaka od 1992. do 1995. godine. Kada bismo imali šire i preciznije razumijevanje onoga što genocid zapravo podrazumijeva, tada bi se to razumijevanje moglo primijeniti i na druge slučajeve koji se danas dešavaju širom svijeta, kaže on.
Zaključni dio programa danas se dešava u Potočarima i Srebrenici i zaokružuje višednevnu konferenciju snažnim simboličkim i edukativnim momentima.
Posjeta Memorijalnom centru Potočari pruža duboko lično i kolektivno suočavanje s posljedicama genocida, dok predavanje unutar Centra omogućava dublje razumijevanje historijskog konteksta i važnosti kulture sjećanja.
