Gdje su pare: Za dugove stranaka niko i ne pita
Kampanja za prošle izbore koštala nas je gotovo 12 miliona KM/Eldin Hasanagić
Prema Pregledu izvora finansiranja u periodu izborne kampanje - opći izbori 2022, a koji je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, političke stranke u našoj zemlji na dan izvještajnog perioda, 2. novembra 2022, bilježile su ukupna dugovanja u iznosu većem od 8,6 miliona KM. Najviše dugova prikupila je SDA i to gotovo 1,4 miliona KM. SDS je bilježio dugovanja od oko 427 hiljada KM. Demokratski narodni savez dugovao je nešto više od 547 hiljada, a SBiH nešto manje od 348 hiljada maraka.
Milioni maraka
A za izbornu kampanju uložena su milionska sredstva. U Informaciji o podnesenim postizbornim finansijskim izvještajima za opće izbore 2022, objavljenoj na stranici CIKBiH, naglašeno je da su “za finansiranje izborne kampanje, u skladu sa članom 15.10 Izbornog zakona BiH, politički subjekti u okviru zakonom propisanog limita mogli potrošiti 68.390.242,30 KM, od čega političke stranke 61.967.700,10 KM (48.135.716,20 samostalno i 13.831.983,90 KM u okviru koalicija) i nezavisni kandidati 6.422.542,20 KM”.
“Političke stranke koje su podnijele postizborni finansijski izvještaj prijavile su troškove izborne kampanje u iznosu od 11.338.397,91 KM. Nezavisni kandidati su u svojim finansijskim izvještajima prijavili troškove izborne kampanje u iznosu od 1.902,80 KM”, navedeno je u Informaciji.
Najviše sredstava, gotovo 60 posto, stranke su uložile u troškove oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima, te na štampanje plakata i plakatiranje.
Za finansiranje troškova izborne kampanje, za izbore koji su provedeni od 2006. do 2022, političke stranke su utrošile gotovo 76 miliona KM. Najviše troškova je ostvareno upravo na posljednjih izborima.
“U periodu od dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore do dana ovjere rezultata općih izbora 2022. političke stranke su u finansijskim izvještajima iskazale ukupne prihode od 17.428.011,00 KM”, navedeno je u Informaciji o podnesenim postizbornim izvještajima.
Istaknuto je da su se, prema izvještajima, stranke finansirale iz vlastitih izvora (prihoda političkih stranaka) u procentu od 66,95 posto, dok su za finansiranje koristile tuđe izvore u procentu od 33,05 posto.
A nakon izbora, ostali su i dugovi. SNSD-u nešto više od 550 hiljada KM, NiP-u nešto više od 762 hiljade KM, Našoj stranci oko 323 hiljade, PDP-u oko 794 hiljade KM...
Iz CIK-a BiH kažu da su “političke stranke bile obavezne da podnesu Godišnji finansijski izvještaj za 2023. do 31. marta 2024”.
“CIKBiH će izvještaje političkih stranaka objaviti na svojoj web stranici do 30. aprila 2024. Uporedbom obrasca 5 iz ovog izvještaja sa obrascem 5 iz Postizbornog izvještaja može se utvrditi da li su stranke vratile dug i u kojem omjeru”, ističu.
Naglašavaju da “Zakonom o finansiranju političkih stranaka i Izbornim zakonom BiH nije propisano da su političke stranke obavezne da dugovanja vrate prije naredne izborne kampanje”.
SDPBiH je, prema izvještaju, nakon izbora imao dugovanja od oko 291 hiljadu KM. Najveća dugovanja zabilježena su agencijama za promociju. Iz partije kažu da su dugovanja izmirena kada je riječ o kampanji u 2022.
“Zakon o finansiranju političkih stranaka regulisao je njihovo finansiranje i političke stranke su dužne ponašati se u skladu sa njim”, kažu iz SDP-a BiH.
Iz HDZ-a BiH ističu da je iznos dugovanja od oko 168 hiljada KM obuhvatao sve obaveze od 1. juna do 2. novembra 2022, što uključuje ne samo troškove kampanje već i redovne troškove poslovanja i plaće uposlenika za oktobar. Sve obaveze su, kako tvrde, izmirene sa rokom dospijeća.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH kaže da, nažalost, imamo brojne političke stranke koje godinama vuku dugovanja određenim privatnim preduzećima.
- Ta privatna preduzeća, s obzirom na to da su poslovala sa državom, ne bi smjela ni donirati političke partije, a kako ne traže povrat dugova, imamo spornu situaciju koja nije predviđena zakonom, ističe Traljić.
On navodi da često imamo situaciju da stranke na kampanju daleko više troše novca od onoga što prijave i što mogu da pokriju iz legalnih izvora finansiranja. Kaže i da je TIBiH identifikovao kod brojnih stranaka dugove koji se vuku godinama.
Nema volje
Procjenjuje da se dugovi vjerovatno vraćaju na neki drugi način i kompenzuju možda nekim javnim uslugama.
- U jednom od značajnih predmeta - radi se o Institutu za javno zdravstvo - na suđenju u Banjoj Luci je jedan od osumnjičenih, kako smo informisani iz medija, čak priznao da je novac od tendera nosio direktno u stranku. To je skandalozno, naglašava Traljić.
Problem se, kaže, može riješiti. No, donositelji odluka nisu pokazali volju niti interes.
U međuvremenu, CIKBiH je objavio i Informaciju o planiranim i isplaćenim sredstvima političkim subjektima za prošlu godinu iz budžeta svih nivoa vlasti u BiH. Podatke o uplatama sredstava političkim subjektima iz budžeta nisu dostavili: Srednjobosanski kanton, Općina Breza i Opština Kalinovik.
Prema podacima prikupljenim od nadležnih organa i institucija na svim nivoima u BiH, za finansiranje političkih subjekata u 2023. planirano je 20.996.233,43 KM. Od planiranog iznosa isplaćeno je 96,65 posto, odnosno političkim subjektima je isplaćeno 20.293.347,55 KM, navedeno je u Informaciji.
