Garant (ne)stabilnosti - Kap je prelila čašu, Njemačka okreće leđa Vučiću?
Vučić OHR naziva 'nacistom', a zastupnike EP-a 'ološem'/Facebook
U posljednje vrijeme u njemačkoj političkoj javnosti sve su češće naznake da se politički establišment polako okreće od Aleksandra Vučića kao sigurnosnog jamca za regiju. Jedina stranka koja iskače je AfD, analizira DW.
Njemačka politika već desetljećima u Aleksandru Vučiću vidi garanciju stabilnosti i sigurnosti na Balkanu - od Angele Merkel, preko Olafa Scholza, pa do Friedricha Merza.
Kritike na pojedine aspekte njegove vladavine uvijek su postojale, no Vučić je za Berlin, ali i Bruxelles, bio previše važan u ključnim procesima stabilizacije zapadnog Balkana - poput normalizacije odnosa Srbije i Kosova te držanja pod kontrolom Milorada Dodika - da bi ga se pretjerano kritikama odvraćalo od evropskih integracija.
Tu su, naravno, i ekonomski aspekti - Njemačka je najveći strani ulagač u Srbiji, a odnedavno je u igri i strateška saradnja oko eksploatacije litija u dolini Jadra.
Sve tiša podrška Vučiću
No posljednjih mjeseci sve češće se primjećuje da bi ovaj pragmatični savez mogao oslabiti. Njemačka se drži rezervirano prema studentskim protestima koji od novembra prošle godine drže Srbiju u političkoj blokadi i usmjereni su protiv vlasti u Beogradu, ali strpljenje u Berlinu izgleda da ponestaje. To se vidi iz sve češćih kritika Vučiću.
Kap koja je prelila čašu bio je njegov odlazak na obilježavanje 80. godišnjice pobjede u Pekingu, gdje se rukovao s autoritarnim liderima, posebno s Vladimirom Putinom. Njemački političar Friedrich Merz iz CDU-a nedavno je Putina nazvao „najvećim ratnim zločincem današnjice“. Uz to, Vučić je Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta nazvao „gauleiterom“, a zastupnike Evropskog parlamenta koji su došli na proteste u Srbiji – „ološem“.
Od stabilizacijskog do destabilizacijskog faktora
Adis Ahmetović (SPD), vanjskopolitički glasnogovornik u Bundestagu, u nedavnoj raspravi otvoreno je rekao da je Vučić postao destabilizacijski faktor, ne samo za Srbiju, nego i za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru. „Berlin je godinama igrao na pogrešnu kartu“, poručio je Ahmetović.
Iz vladajuće Unije CDU/CSU također dolaze sve kritičniji tonovi. Michael Brand iz CDU-a naglašava da Srbija pod Vučićem sve više klizi ka Putinu i Xi Jinpingu. „To što Vučić OHR naziva ‘nacistom’, a zastupnike EP-a ‘ološem’, mora imati posljedice“, rekao je Brand, dodavši da Berlin i Bruxelles moraju preispitati daljnju podršku.
Elmar Brok, dugogodišnji CDU-ov zastupnik, također je nedavno kritizirao Vučića.
Ahmetović je podsjetio i na Vučićevo propagandno djelovanje tokom rata u BiH, rekavši da on koristi retoriku i „podmeće požare“ kako bi skrenuo pažnju sa svojih unutrašnjih političkih neuspjeha.
Kritike Zelenih
Boris Mijatović iz Zelenih, izvjestilac za Zapadni Balkan, upozorava da Vučić sve češće poseže za silom protiv mirnih protesta. „Od sredine augusta vlast koristi suzavac i pendreke kako bi ugušila proteste. Oštro osuđujemo nasilje i pokušaje zastrašivanja“, rekao je za DW.
On je istakao i da su Vučićevi verbalni ispadi protiv evropskih parlamentaraca sramotni te pozvao da Srbija poštuje međunarodne ugovore i institucije.
AfD na Vučićevoj strani
Jedina stranka koja se razlikuje u Bundestagu je AfD. Njihov zastupnik Alexander Wolf smatra da problem Balkana nije u Vučiću ili Dodiku, nego u „autokratskom ponašanju EU-a i UN-a“ te u „unitarističkim težnjama Bošnjaka da mijenjaju Dejtonski sporazum“.
Wolf je poznat po tome što je odbio upotrijebiti termin genocid za Srebrenicu, a sada tvrdi da je i tjeralica protiv Dodika usmjerena na raspirivanje etničkih sukoba. „Dodik je demokratski izabrani predsjednik Republike Srpske i treba ga poštovati, posebno ako ga referendum u oktobru potvrdi na toj funkciji“, rekao je Wolf.
