(FOTO i VIDEO) Vrijeme je da Srbija počne vraćati dugove BiH - "Decenijama ubiru prihode, a ne plaćaju ništa"

Pao je dogovor. Crnogorska opština Nikšić će od Hidroelektrana na Trebišnjici, zbog Bilećkog jezera, poslije skoro tri decenije pauze, ubirati naknadu.

Laka meta

- Vraća se naknada Nikšiću i to ćemo početi retroaktivno od 1. januara ove godine, poručio je Saša Mujović, ministar energetike i rudarstva Crne Gore.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, na pitanje zašto dogovora nije bilo ranije, odgovara da je tek sada stvorena klima.

Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede RS-a, koji je ranije tvrdio da Crna Gora nema pravo na naknadu, prisustvovao je konferenciji za medije nakon održanog sastanka, ali nije davao izjave.

Crna Gora neće tražiti neplaćene naknade, kako ministar Mujović kaže, Crna Gora će ih se, zbog dobre volje koju su u RS-u pokazali, pružene ruke i buduće saradnje, odreći.

No, Bosni i Hercegovini ni naknade, ni dobre volje, a ni pružene ruke od Srbije. Struju proizvedenu u hidroelektranama Zvornik i Bajina Bašta, na rijeci Drini, u potpunosti koristi samo Srbija. Tako Srbija već decenijama, bez ikakve naknade BiH, profitira. Problem datira još od raspada bivše Jugoslavije, kada su se elektrane izgrađene u tadašnjoj zajedničkoj državi našle na granicama novih zemalja. Jugoslavije nema, ali ima Bosne i Hercegovine i Srbije koje se spore i oko gradnje i oko korištenja HE.

- Vidjećete da nemate nikakvo pravo. To su samo isprazne priče za novine, zato što je Srbija laka meta, kazao je prije nekoliko godina predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Iz Srbije se uglavnom brane i tezom da je ta zemlja finansirala izgradnju hidroelektrana.

- I kada bismo prihvatili taj argument, a to nije tačno, onda neka ekonomisti izračunaju koliko je Srbija ubrala sredstava od električne energije proizvedene na tim hidroelektranama, kaže Enver Išerić, pravni stručnjak, za naš list.

I ovo obesmišljava tezu da bi Srbija zbog investiranja u izgradnju trebala imati ekskluzivno pravo na korištenje, kako HE, tako i hidroenergetskog potencijala BiH.

- Hidroelektrane na Drini nalaze se na međunarodnoj rijeci. To znači da su trebale biti podijeljene između dvije susjedne države, BiH i Srbije. Bivša SFRJ je ulagala u izgradnju tih hidroelektrana i u to nema nikakve sumnje. Srbija već nekoliko decenija ubire prihode od proizvodnje električne energije na Drini, a BiH od toga nema apsolutno ništa. Zbog toga bi trebalo što je moguće prije zaključiti sporazum sa Srbijom o korištenju tih objekata. Oni su takvi da se mogu podijeliti između ove dvije države, jer postoje mašinska postrojenja i na jednoj i na drugoj obali rijeke Drine, kaže Išerić, napominjući da se ovaj problem trebao riješiti u postupku sukcesije između država nastalih raspadom Jugoslavije.

Tromost vlasti

- Ovo pitanje je od izuzetne važnosti za BiH i neshvatljivo je da bh. vlasti ovome nisu pridavale veliki značaj. Možda nikakav značaj nisu pridavale. BiH gubi ogromna sredstva i to se mora što prije riješiti. Sadašnje rješenje je praktično uzurpacija tih hidroelektrana i tu nema nekakve dileme. Na kraju, ne znam čime je regulisano na koji način, ko održava mašinska postrojenja na tim hidroelektranama? Posebno na teritoriji BiH. Sve te probleme mora riješiti BiH sa Srbijom, poručuje Išerić za naš list.