(FOTO) Farbanje jaja prenosi poruku Vaskrsa: Praznik nad praznicima djeca vole zbog šarenih jaja
Korpa je spremna za trpezu
U hrišćanskom svijetu Vaskrs je najveći praznik. Praznuje se u prvu nedjelju poslije punog Mjeseca koja je na sam dan proljećne ravnodnevnice ili neposredno poslije nje, a za njega se vezuju različiti običaji. Najprepoznatljiviji je običaj darivanja farbanim jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, a vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju. Jaja se, po ustaljenoj tradiciji, boje na Veliki petak.
Lijepa sjećanja
- Svakako da tradicije poput farbanja jaja i pletenja Vrbice nisu suština praznika, ali su važan dio. Ljudi često ne mogu da dokuče i razumiju tajnu vaskrsenja ili značaja ulaska Hrista u Jerusalim, ali su vijekovima upravo kroz te običaje vezani za praznovanje važnih datuma. Kako najmlađima objasniti šta vaskrsenje predstavlja? Jako teško, ali kroz farbanje jaja oni proslavljaju taj dan i od najmlađih dana se za njega vežu, a samim tim i stiču neka lijepa sjećanja, kaže za Oslobođenje novinar Aleksandar Stojanović, koji je među boljim poznavaocima crkvenih prilika i vjerskih tema.
Srpski narod je, dodaje on, mnogo vezan za svoju vjeru, a to je najčešće rezultat tih nekih običaja - paljenje badnjaka, farbanje jaja, pletenje vjenčića i slično. U neka starija vremena to su bili svečani dani, najvažniji tokom godine. U godinama teškog ropstva očuvali su vjeru među narodom.
- Ipak, sada često svjedočimo tome da su ti običaji mnogima važniji od same vjere. To nije ništa strašno, ali ne treba se dozvoliti da suština praznika, suština vjere bude u folkloru, nego da kroz način života to svaki dan svjedočimo. Ako se da prednost običajima, dolazimo u opasnost da se oni zloupotrebljavaju, rekao je Stojanović.
Najmlađi više od deset godina svakog Velikog petka u Banjoj Luci ukrašavaju vaskršnja jaja u okviru Međunarodnog festivala poezije za djecu Dječije carstvo. Direktor ovog festivala Slobodan Stošić kaže nam kako je u staro vrijeme domaćica u sud sa vodom u kojoj će kuvati i bojiti jaja dodavala malo osvećene vodice iz vaskršnjeg posta.
- Na vatri je vrila voda s bojom, u nju su se spuštala jaja, koja bi trebalo ravnomjerno da se oboje. Prvo obojeno jaje i danas se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani, priča Stošić.
Ponuda za gosta
Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe - “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.
