FBiH je osuđena na ugalj još najmanje dvije decenije: "Moramo stimulisati proizvodnju..."
Usljed loše godine za energetski sektor BiH, oslabljenih hidroakumulacija zbog suše i zabrinjavajućeg nedostatka uglja, postavlja se pitanje hoćemo li imati dovoljno energije za domaću potrošnju. Federacija je osuđena na ugalj još najmanje dvije decenije.
Zaostaci
- Moramo stimulisati proizvodnju uglja u rudnicima, jer je to ključno za stabilnost energetskog sistema. Za prvih šest mjeseci 2025. godine isporuka uglja prema EPBiH je na nivou 73 posto u odnosu na ugovorene. Tu je i problem otkrivka uglja (čvrsta masa koju je potrebno ukloniti da se dođe do uglja). Procenat otkrivke postojao je i prije ulaska rudnika u Koncern. Govorimo o zaostatku od 128 miliona kubnih metara čvrste mase, što znači da bi rudnici imali plansku otkrivku uglja, moramo nadoknaditi ovaj zaostatak. To je teško, jer zahtijeva vrijeme i novac, a proces otkrivke u nekim rudnicima ima omjer 1:12. Radimo na iznalasku modela povećanja isporuke uglja prema termoelektranama EPBiH, uz istovremeno nastojanje pronalaska odgovarajuće finansijske pomoći kako bi se proces ubrzao i povećale količine uglja. Uvažavajući zakonsku obavezu da su tri elektroprivrede u BiH određene kao javni snabdjevači, a da EPBiH ima 80 posto proizvodnje električne energije iz uglja, ovdje je neophodna mjera Vlade FBiH, kaže za naš list generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić.
Zbog izvoza je sve manje uglja kojeg EP može kupiti, iako je, recimo, RMU Kreka u julu ostvarila najveću mjesečnu proizvodnju u posljednje tri godine.
- U uslovima očuvanja energetske stabilnosti može se razmatrati opcija dodatne stimulacije proizvodnje uglja u dijelu dodatnih količina kako bi se nadomjestila proizvodnja struje u dijelu povećane potrošnje na javnom snabdijevanju, ističe Buljubašić.
Sa problemima se suočavaju i privatni proizvođači solarne energije, partneri im otkazuju ugovore. Hifa oil iz Tešnja je najavila da će u 2026. godini kupovati električnu energiju isključivo iz bazne (hidro i plinske) proizvodnje.
- I sad EP ima monopol, moramo pristati na onoliko koliko nam daje. U ovakvim uslovima nema razvoja solarnih kapaciteta, smatra Haris Mešić, direktor solarne elektrane iz Bosanskog Petrovca.
EPBiH se u načelu zalaže za hitnu harmonizaciju zakonskih propisa od lokalnog do državnog nivoa, koji će omogućiti brzu prohodnost za ishodovanje potrebnih dozvola za izgradnju hidroelektrana, vjetroelektrana, fotonaponskih elektrana, baterijskih skladišta električne energije...
- Za realizaciju tog plana neophodni su institucionalna, društvena podrška i koordinacija. Potrebno je iznaći zakonsko rješenje kada je u pitanju zabrana raspolaganja državnom imovinom, a sve s ciljem provođenja Programa javnih investicija, gdje su kandidovani svi ovi projekti, napominje Buljubašić.
JP EPBiH je izvršila i mapiranje rudničkih površina s namjerom istraživanja kako bi se zemljište rudnika u sastavu Koncerna stavilo u funkciju energetske tranzicije kroz instaliranje solarnih elektrana.
Projekata ima
- EPBiH je razvio projekat 5000+ za izgradnju fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe instalisane snage do 5 kW, koji ćemo vrlo brzo predstaviti javnosti. Solarna proizvodnja je svakako dobar izvor za proizvodnju električne energije. Mi smo u završnoj fazi potpisivanja ugovora sa Elektroprenosom BiH za priključenje fotonaponske elektrane na zemljištu rudnika Gračanica instalisane snage 50 MW. Imamo i drugih planova, ali opet dolazimo do administrativnih barijera, neusklađenosti propisa od nivoa lokalne zajednice pa do državnog, ističe direktor Buljubašić.
Ekspanzija izgradnje fotonaponskih elektrana ovisiće o mogućnosti skladištenja struje. EPBiH traži uvođenje određene zakonske obaveze da svaka od tih elektrana mora imati i određeni kapacitet baterijskog skladišta. Sve su to zahtjevi iz zelene tranzicije kroz koju BiH mora proći do 2050. godine.
FAHRUDIN BENDER
