Evropski voz putuje, BiH ostaje na stanici: Tromost politika platit će građani
Dr. Djolai: Prilika je jedinstvena
Prošlo je više od tri mjeseca nakon što je Evropska komisija formalno preporučila, a Evropsko vijeće odobrilo otvaranje pristupnih pregovora Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom. Nakon ushićenja i procesa samohvaljenja, sve je stalo. Naša zemlja ne može povući sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog neusvajanja državnog budžeta, a važne reforme smo, namjerno ili slučajno, zaboravili. EU je u utorak u Luxembourgu službeno počela pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, na dvije odvojene međuvladine konferencije.
Posvećenost i rad
Međuvladina konferencija EU sa Crnom Gorom, koja je 12 godina u procesu pristupnih pregovora, održana je jučer. O datumu prve međuvladine konferencije za BiH nema govora. A kako je objavljeno u utorak, dogovor oko kandidata/kinja za ključne pozicije u institucijama EU je postignut. Službena potvrda očekuje se na sastanku Evropskog vijeća planiranom za danas i sutra. Lideri/ke EU bi trebali/e izabrati predsjednika/cu Evropskog vijeća, predložiti kandidata/kinju za predsjednika/cu Evropske komisije, te imenovati visokog/u predstavnika/cu EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Objavljeno je da su glavni pregovarači triju političkih grupa dogovorili da Ursula von der Leyen bude nominirana za predsjednicu EK-a, bivši portugalski premijer Antonio Costa za predsjednika Evropskog vijeća i estonska premijerka Kaja Kallas za visoku predstavnicu EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. EPP su zastupali poljski premijer Donald Tusk i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, socijaliste njemački kancelar Olaf Scholz i španjolski premijer Pedro Sánchez, a liberale francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte.
Nakon što su objavljene informacije o dogovoru, mađarski premijer Viktor Orbán na X-u je napisao da je dogovor “koji je EPP sklopio s ljevičarima i liberalima protivan svemu na čemu se temelji EU”.
“Umjesto inkluzije, sije sjeme podjela. Najviši dužnosnici EU trebali bi predstavljati svaku državu članicu, a ne samo ljevičare i liberale!”, poručio je Orbán.
Mediji pišu da je i italijanska premijerka Giorgia Meloni izrazila nezadovoljstvo zbog dogovora. Predavačica na Bradford univerzitetu i članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG) dr. Marika Djolai smatra da je u BiH do sada urađeno jako malo kada je riječ o evropskom putu.
- Ukrajina i Moldavija su pokazale da su apsolutno posvećene brzom ulasku u EU, ispunjavanju uslova, što BiH nije uradila. Šteta je što je takva situacija, jer prilika je jedinstvena, ističe dr. Djolai.
Dodaje da se u institucijama EU trenutno dešavaju promjene, te da će Ursula von der Leyen vjerovatno ostati na poziciji predsjednice EK-a.
- Postoji snažan pritisak Mađarske koja od 1. jula preuzima predsedavanje EU. Ona je jako zainteresovana da zadrži portfolio proširenja, jer postoji mogućnost - a o tome se razgovara i unutar institucija - da oni koji drže taj portfolio, u novom sastavu EK-a dobiju poziciju potpredsednika. Smatralo se da će Mađarska blokirati Ukrajinu i Moldaviju, odnosno prvenstveno Ukrajinu, međutim, u novom rasporedu snaga i mađarskom interesu, odlučili su da dozvole da Ukrajina ide na sledeći korak, objašnjava naša sagovornica.
Kada je riječ o našoj zemlji, dr. Djolai kaže da je sa jedne strane riječ o političkoj destabilizaciji, pogotovo od Republike Srpske i Milorada Dodika.
- Međutim, postoji i neozbiljnost institucija. U proces proširenja mora se uložiti mnogo, biti posvećen i treba raditi ubrzano da bi se postigli i ispunili svi zahtevi, ističe dr. Djolai.
Dodaje da BiH ima problem sada kada se došlo do koraka usklađivanja acquisa, u tome da li se usklađivanje treba vršiti na državnom ili drugom nivou. Mišljenja je da je vidljiva refleksija dugogodišnjeg tonjenja i neefikasnosti institucija koje su pod tim velom političkih nestabilnosti zaboravile svoju primarnu ulogu.
Dr. Djolai kaže da “možemo govoriti o svesnosti i savesti političkih lidera koji nisu na nivou priuštene prilike za BiH”.
- Sa druge strane, imate Ukrajinu koja je u ratu, ali koja je apsolutno posvećena priključenju EU. Zbog toga mislim da se politička destabilizacija ne može uzeti u potpunosti kao izgovor za veoma sporo funkcionisanje i ispunjavanje zahteva, poručuje naša sagovornica.
- A to je da obezbede funkcionisanje države na svakom nivou. Videli smo identičnu situaciju i ranije, kada se odugovlačio prethodni korak pristupanja EU, a sada to vidimo ponovo. Jednostavno, nema odgovornosti, nema posvećenosti i vrlo je jasno da to neće dati dobar rezultat, naglašava dr. Djolai.
Kaže da je u nedavnim izjavama mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó više puta naglasio kako je njegova zemlja apsolutno posvećena proširenju i progresu zemalja Zapadnog Balkana na putu evropskih integracija.
- Smatram da prilika i dalje postoji. Belgijsko predsjedavanje je takođe naglasilo da postoji politička usaglašenost na nivou EU da se podrže zemlje kandidatkinje, kaže naša sagovornica.
Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić smatra da BiH nije iskoristila poklonjenu priliku iz EU.
- Maske su pale i više je nego očito da domaćim političkim akterima nije ni stalo da zemlju uvedu u ovu porodicu. Dio njih zazire od evropskih standarda i prezire vrijednosni sistem, govore o krahu zajednice čiji član nastoje da postanu, ističe Topićeva.
Dodaje da se domaći političari/ke ponašaju tako da bi oni određivali pravila prema kojima nas EU treba prihvatiti.
- Mislim da je jedini način pritisak javnosti koji je moguće izvesti preko medija. Dovoljno je građanima reći da neće morati provesti dane na graničnim prelazima, ukazati na praktičnu korist koju bi imali članstvom u EU, poručuje Topićeva.
- Da su iole odgovorni, domaći političari bi se morali zacrvenjeti pred činjenicom da je Ukrajina uradila više od nas. Treba stvari nazvati pravim imenom, treba raditi, a ne trošiti naše živote zarad njihovog opstanka na vlasti. I sigurna sam, što oni dobro znaju, nisu oni generacija političara koja će nas uvesti u EU, poručuje Topićeva.
Velizar Antić iz ReStarta Srpska kaže da je BiH u prethodnih desetak godina ispustila priliku da radi na unutrašnjim reformama i jačanju sistema koji bi išao u korist građana, a ne partija na vlasti.
Društvo za građane/ke
- Tu je osnovni problem što mi tapkamo u mestu na putu ka EU. I one poslednje pozitivne stvari na putu približavanja EU su isključivo zbog interesa same EU, geopolitike i rata u Ukrajini. Da nema rata u Ukrajini, ni poslednje korake ne bismo imali, smatra Antić.
Naglašava da, dok su ove političke garniture na vlasti, ne možemo očekivati napredak i pravljenje društva koje bi bilo okrenuto pojedincu.
- Političke elite vlast shvataju kao način za lično bogaćenje i jačanje položaja vlastite političke partije, a ne pravljenje boljeg društva za sve građane. Dok se ne promeni ta svest, nema nam ni napretka ni približavanja EU, upozorava Antić.
