Evropske cijene za nerad domaćih vlasti: Reforma blokirana, rokovi ističu, a novac curi
Evropska komisija traži konkretne korake
Jedanaesti august je pred vratima, a domaće vlasti još nisu usaglasile konačnu verziju reformske agende za Plan rasta. Time i dalje ostajemo jedina zemlja koja nije napravila iskorak ka grantovima i povoljnim kreditima namijenjenim zemljama regiona s ciljem razvoja i napretka. Jasno upozorenje nedavno je stiglo i iz Evropske komisije - Bosna i Hercegovina ostaje bez deset posto od namijenjenih sredstava kroz Plan rasta, a ukoliko se ne uozbiljimo, krajem septembra zemlja gubi dodatnih deset posto. Augustovski rok domaće vlasti same su postavile, radi se i razgovara, ali problem neefikasnosti i dalje ostaje. A i sezona je godišnjih odmora.
Izgubljeno vrijeme
Neimenovani glasnogovornik Evropske komisije za naš list objašnjava da je Komisija obavijestila vlasti u našoj zemlji o smanjenju indikativne alokacije predviđene za BiH prema Planu rasta za Zapadni Balkan za 10 posto. Bosni i Hercegovini na raspolaganju sada ostaje do 976,6 miliona eura umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi eura.
- Centralni element Plana rasta, o kojem se raspravlja od 2023. je Instrument za reforme i rast. Instrument je zasnovan na učinku koji obezbjeđuje sredstva u zamjenu za sprovođenje ključnih reformi u brojnim oblastima, posebno u vezi sa zelenim i digitalnim razvojem, razvojem privatnog sektora i vladavinom prava, kaže naš izvor.
A prvi korak koji omogućava povlačenje sredstava je da vlasti dostave Evropskoj komisiji na saglasnost listu reformi u obliku reformske agende.
- Nažalost, uprkos političkom dogovoru postignutom u Vijeću ministara BiH 27. juna, BiH ostaje jedina zemlja u regiji čije vlasti nisu bile u mogućnosti poslati dogovoreni i konačni nacrt reformske agende Evropskoj komisiji, ističe neimenovani zvaničnik.
Napominje da je, nakon višestrukih tehničkih rasprava s Komisijom, reformska agenda gotovo spremna, ali da je vlasti BiH nisu finalizirale. Sa druge strane, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su agende dostavile do ljeta 2024, a Komisija ih je odobrila u oktobru iste godine.
- Uvijek je bilo jasno da se Instrument za reforme i rast temelji na performansama i rezultatima: partneri koji ispunjavaju reforme mogu imati koristi od svih dostupnih sredstava, dok bi za one koji to ne čine moglo doći do smanjenja namijenjenih sredstava. Instrument ističe krajem 2027, u isto vrijeme kada i sedmogodišnji budžet EU. Ovaj rok se ne može mijenjati. Unija je više puta upozorila vlasti BiH da vrijeme ističe i da bi zemlja mogla ostati bez dijela namijenjenih sredstava ako se hitno ne poduzmu mjere, podvlači naš izvor.
Ističe da naša zemlja i dalje može koristiti 976,6 miliona eura iz Instrumenta za reforme i rast. To je značajan iznos novca koji će imati opipljive učinke na poboljšanje prometa, energije i digitalizacije, a u korist svih građana. Plan rasta za Zapadni Balkan, ističe naš izvor, predstavlja važnu priliku za zemlje u regiji da prodube ekonomsku integraciju sa najvećim trgovinskim partnerom - EU - i preduzmu sveobuhvatne reforme koje će transformisati poslovnu klimu i privući investicije.
- Stoga, urgiramo kod vlasti BiH da što prije finaliziraju reformsku agendu, u korist građana. Vlasti BiH su obaviještene da ako do 30. septembra 2025. ne bude dostavljena konsolidovana, konačna verzija agende EK-u, bit će primijenjeno dodatno smanjenje inicijalne alokacije od deset posto, poručuje naš izvor.
Podvlači da će EU ostati vjeran i pouzdan partner BiH, podržavajući integraciju zemlje u EU.
Krajnje je vrijeme da se bh. vlasti uozbilje/FENA
- Nastavićemo investirati u projekte koji podržavaju put prema EU. Ipak, postoji i cijena nedjelovanja, upozorava naš izvor.
Govoreći o procesu pristupanja EU, naglašava da je taj proces zasnovan na zaslugama - i svaki kandidat se ocjenjuje na osnovu vlastitog napretka u ispunjavanju svih kriterija.
- Bosna i Hercegovina bi trebala nastaviti sa naporima da preduzme sve relevantne korake kako je određeno u preporuci Komisije iz oktobra 2022, a kako bi Vijeće moglo biti u mogućnosti usvojiti okvir za pregovore, poručuje naš sagovornik.
Kaže da je BiH, između preporuke Komisije da se počnu pregovori o pristupanju u novembru 2023. i izvještaja Komisije u martu 2024, uspjela da postigne opipljive rezultate. To je, naglašava, otvorilo put za odluku Evropskog vijeća da počne pregovore o pristupanju sa BiH i uputi poziv Komisiji da pripremi okvir za pregovore s ciljem njegovog usvajanja od Vijeća, kada BiH preduzme sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz 2022.
- Ohrabrujemo BiH da se vrati takvoj pozitivnoj dinamičnosti reformi. Nedovršene reforme uključuju, između ostalog, usvajanje (1) zakona o sudovima i (2) zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kaže naš sagovornik.
Poručuje da se i naša zemlja treba pripremiti za pregovore o pristupanju imenovanjem operativnog glavnog pregovarača i pregovaračkog tima.
- Ključno je da Bosna i Hercegovina može govoriti jednim glasom, jasna je poruka iz EK-a.
Pored navedenog, naš izvor podsjeća i da BiH treba imenovati nacionalnog IPA koordinatora, te finalizirati nacionalni program za usvajanje acquisa (NPAA).
- Komisija ostaje dostupna kako bi osigurala snažnu političku, tehničku i finansijsku podršku BiH i pomogla zemlji da napreduje u ključnim političkim, institucionalnim, socijalnim i ekonomskim reformama koje su neophodne na putu ka EU, zaključuje neimenovani glasnogovornik EK-a.
Dr. Soeren Keil, viši saradnik za nastavu i istraživanje na Univerzitetu Passau u Njemačkoj, pak, nije optimista da će naša zemlja uspjeti finalizirati reformsku agendu i ispuniti novi rok koji je dala EK.
Dodik i tenzije
- Iako postoje neki pokušaji da se postigne dogovor o reformskoj agendi, trenutna politička kriza u vladi i tenzije s Republikom Srpskom, predsjednikom RS-a i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom nastavljaju paralizovati bosansku politiku. Ovo je još jedan primjer gdje loša politika i neuspjeh političke elite skupo koštaju bh. građane, ističe dr. Keil.
Čini mu se da je EU frustrirana zbog stanja u BiH, kao i mnogi obični građani.
- Čak se čini da EU daje podršku visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu da odigra odlučniju ulogu na putu Bosne prema članstvu u EU, što je Unija do sada izbjegavala, zaključuje dr. Keil.
