Evropska unija će primati nove članice "drugog reda"? Evo šta bi to moglo značiti u praksi
U evropskim krugovima ponovo se raspravlja o promjeni pravila članstva u Evropskoj uniji. Politico piše da bi se “nove zemlje mogle pridružiti EU bez punog prava glasa, što bi moglo učiniti otvorenijim lidere poput mađarskog premijera Viktora Orbána, posebno kada je riječ o pridruživanju zemalja poput Ukrajine”. Navodi se i da je prijedlog za promjenu pravila članstva u ranoj fazi, te da ga moraju odobriti sve članice. Ideja je, piše u tekstu, da nove članice ostvaruju puna prava tek nakon što EU revidira način funkcionisanja, a kako bi pojedinačnim zemljama bilo teže stavljati veto na političke odluke.
Unutrašnja reforma
“Od budućih članica trebalo bi se tražiti da se odreknu prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme, poput uvođenja glasanja kvalifikovanom većinom”, rekao je Anton Hofreiter, predsjedavajući Odbora za evropske poslove njemačkog Bundestaga, piše Politico.
Istaknuto je da bi se time omogućilo zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu u EU, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju u mnogim prednostima članstva, ali bez prava veta.
Prof. dr. Eric Gordy sa University College London ističe kako ovo nije prvi put da se predlaže neka vrsta članstva drugog reda.
- Sličan prijedlog je podnijela Francuska prije nekoliko godina. Kao i taj prijedlog, ni ovaj, vjerovatno, neće dovesti nigdje. U osnovi, on predstavlja pokušaj stvaranja privida da EU napreduje u proširenju, dok, zapravo, nema ni volje ni kapaciteta za to. To je, ujedno, i način pokušaja zadovoljavanja država kandidata, nudeći im simboličan status koji ne podrazumijeva nikakve obaveze sa strane EU. Nažalost, prijedlog da se grupa država u Evropi tretira kao države drugog reda, odražava način na koji neke utjecajnije države gledaju na ostatak Evrope, smatra prof. dr. Gordy.
Prof. dr. Eric Gordy: EU nema volju ni kapacitet za proširenje
Politička analitičarka dr. Marika Djolai objašnjava da se razmatraju različite mogućnosti kako da se proširenje ubrza.
- To se prvenstveno odnosi na zemlje poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore koja je od zapadnobalkanskih zemalja na prvom mestu za potencijalno priključivanje EU. U tom razmatranju, unutrašnja reforma EU je jedan od ključnih koraka koji mora da se ispuni da bi do proširenja došlo, ističe dr. Djolai.
S obzirom na to da se, naglašava, određene članice EU protive izmjenama sistema odlučivanja, novi pristup razmatra da se prime nove članice EU sa limitiranim pravima.
- Te države bi imale limitirano pravo glasa, što znači da će ipak u nekim procesima moći da učestvuju, dok u nekim drugim odlukama neće imati pravo glasa, odnosno neće imati pravo veta. Ovo, ustvari, predstavlja na neki način modificiranu ili prerađenu opciju postepenog pridruživanja i možemo videti da su neke od zapadnobalkanskih zemalja reagovale pozitivno, smatrajući da je bilo koji oblik priključivanja EU, gde bi zemlje počele ostvarivati benefit, bolji od totalnog zastoja i čekanja koje često zavisi od jedne zemlje članice. To je trenutno slučaj sa mađarskom blokadom Ukrajine, ističe dr. Djolai.
Dr. Marika Djolai: Radi se o limitiranim pravima u odlučivanju/ Privatni arhiv/
Naglašava da su razgovori u ranoj fazi, te da se radi o pilot-testiranju kako bi se vidjele i reakcije šire javnosti.
- Postoje zemlje koje možda neće biti pristalice čak ni ove opcije, kao što su na primer Francuska ili Nizozemska. Sa druge strane, zemlja koja bi mogla da prihvati ovu ideju je Nemačka, naglašava dr. Djolai.
Podvlači da je za EU itekako važno da uključi Ukrajinu zbog svih problema zbog rata, ali i zbor reakcija i ponašanja Trumpove administracije.
Dr. Soeren Keil sa University of Passau naglašava da ideje o promjeni pravila članstva nisu potpuno nove. Pojavljivale su se i nestajale posljednjih godina.
- Ideja je da bi se zemlje u procesu proširenja mogle pridružiti brže EU (tj. prije ispunjavanja svih zahtjeva), ali bi uživale jednaka prava glasa i prava članstva samo kada se u potpunosti usklade sa pravnom stečevinom EU, naglašava dr. Keil.
Dr. Soeren Keil: Takva odluka imala bi i posljedice
Objašnjava da akademici tu ideju promovišu od 2010-ih kao način da se stopirano proširenje na Zapadni Balkan pokrene.
- Uvijek sam bio skeptičan, jer imati državu članicu EU koja nema punopravna prava članstva dolazi sa svim vrstama pravnih posljedica. Ne najmanje važno, ovdje postoji demokratsko pitanje - kako možete biti pogođeni politikama i doprinositi budžetima, kada nemate pravo glasa o tim pitanjima?, objašnjava dr. Keil.
Ističe da su oni koji se zalažu za ideju ukazali na euro i Schengen i istakli da diferencirana integracija de facto već postoji unutar EU i među državama članicama. Integracija u EU i članstvo bi, smatraju, otvorili ekonomska vrata i potaknuli elite da provedu važne reforme.
- Nisam uvjeren da bi ova logika funkcionisala - sigurno nije bila dovoljan pokretač da se donese rješenje za kiparsko pitanje, a ovdje je Sjever već pravno dio EU. Štaviše, Mađarska pokazuje da članstvo u EU možda neće dovesti do veće demokratije, transparentnosti i jačanja vladavine prava. Slično tome, zemljama poput Rumunije i Bugarske trebalo je više od decenije da ispune kriterije za pridruživanje Schengenu. Zašto očekujemo da će, s brzim pridruživanjem Bosne, Srbije i Sjeverne Makedonije, reforme same uslijediti? Ne čini mi se jasnim. U konačnici, vjerujem da je ovo prijedlog koji bi u najboljem slučaju bio dobar za EU i da bi se vidjelo da nešto radi, ali nisam uvjeren da je dobar za bilo koga, zemlje kandidatkinje, EU ili širu regiju, zaključuje dr. Keil.
Nova energija
Viši analitičar ESI-ja Adnan Ćerimagić ističe da je dolaskom nove Evropske komisije u decembru prošle godine i novom energijom koju su i predsjednica EK-a Ursula von der Leyen i komesarka za proširenje Marta Kos unijele kroz prihvatanje ciljeva jednog broja kandidatkinja da do određene godine budu spremne za članstvo, došlo do određene vrste debate unutar zemalja članica EU. Naglašava da se prvenstveno radi o Crnoj Gori, Albaniji, Moldaviji i Ukrajini, i namjeri da sve četiri zemlje budu članice EU do kraja desetljeća.
Adnan Ćerimagić: Nova Evropska komisija donijela je i novu energiju
- EK je prihvatio da sa zemljama kandidatkinjama radi na spremanju tih zemalja za članstvo u EU. S druge strane, bez svih 27 članica EU nemoguće je očekivati da bilo koja od kandidatkinja zaista i uđe u članstvo, ističe Ćerimagić i objašnjava da sve razgovore o prijedlogu novih politika proširenja bez mogućnosti veta ili odustajanju novih članica od prava veta, treba posmatrati u tom kontekstu.
Drugi dio konteksta je, naglašava, i činjenica da je Mađarska izričito protiv proširenja na Ukrajinu i da de facto zaustavlja svaki naredni korak ove zemlje. Smatra da je dio tih napora i razgovora upravo usmjeren ka pronalaženju rješenja za taj izazov.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
