Evropa "zvecka" milijardama eura: Biće para, ali samo ako...
Vijeće Evropske unije je prije nekoliko dana zvanično usvojilo Plan rasta za Zapadni Balkan. Riječ je o planu vrijednom šest milijardi eura za podršku državama Zapadnog Balkana, za ubrzavanje reformi i ekonomski rast u regionu u okviru pristupnih napora. Odluka je došla nakon što su sve obuhvaćene zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, poslale svoj plan reformi koji bi provodile u skladu s usvojenim dokumentom iz EU.
Velika prilika
Glavnu riječ u odobravanju finansijskih sredstava imaće države članice EU, a isplate će se vršiti dva puta godišnje, pod uslovom da partneri ispune kvalitativne i kvantitativne korake navedene u njihovim reformskim agendama.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), ističe da je poruka EU prema BiH, ali i drugim zemljama Zapadnog Balkana da ukoliko žele da ostvare pristup novcu koji se nudi (u slučaju BiH je to milijarda eura, od koje će dvije trećine biti jeftini zajmovi), onda se moraju reforme, odnosno lista reformi i vremenski okvir ispunjavati.
- U kojem smislu će to ići u praktičnom smislu, to ćemo još da vidimo. Ali, sama činjenica da postoje određeni osigurači u samom instrumentu, gdje će ne samo EK već i zemlja članica imati svoj udio, govori da će stvari biti puno teže ukoliko se reforme ne provode. Kada je u pitanju sama lista reformi u BiH, ona je još nedostupna javnosti, nemamo pojma ni šta se u njoj nalazi među onih više od 90 posto na koje je navodno BiH pristala. Ne znamo šta je to na šta država nije pristala niti imamo pojma da li to Evropskoj komisiji u ovom trenutku odgovara i da li će onda kao takvo biti usvojeno. Tako da je u ovom trenutku, kada je u pitanju ta lista za našu zemlju i šta će se dešavati sljedeće za BiH, ustvari više nepoznanica nego stvari koje poznajemo i u tom se nešto treba sačekati, vidjeti kako će se stvari dalje razvijati, naglašava Ćerimagić.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za Oslobođenje da je ovo, prije svega, velika prilika za našu zemlju i signal da ovaj novac neće biti dostupan bez ispunjavanja zahtjeva.
- Ne može se reći da je signal da reforme moraju biti provedene, jer vlasti svejedno mogu izabrati da nastave dosadašnju praksu zaduživanja i neprovođenja reformi, a javnim novcem svakako raspolažu kao da je njihov privatni, samo još neodgovornije. Ako već godinama nismo ispunili čak ni raniji uslov liberalizacije putovanja s područjem Kosova, što je jednostavno i bez ikakvih štetnih posljedica. Kako onda očekivati mnogo kompleksnije reforme, ističe Gavran.
Marketing je važan
Čak i ako se nešto od uslova ispuni, dodaje, nejasno je koliko bi slobode vlasti imale za korištenje ovog novca.
- Ako nema dovoljno kontrole i on opet ne bude utrošen namjenski, onda sve gubi smisao. Mislim da sam Plan za Zapadni Balkan ima dosta marketinških poruka i neutemeljenih obećanja o spektakularnim stopama rasta, ali ipak je i ovakav prilika koju trebamo ostvariti, podvlači Gavran.
