Evropa na rubu penzione krize: Svaki peti starac osuđen na siromaštvo, žene u još većem riziku
Evropska agencija za osiguranje i penzije na radnom mjestu (EIOPA), sa sjedištem u Frankfurtu, upozorila je da će siromaštvo u starosti postati pravilo za veliki dio evropskog stanovništva ukoliko se ne provedu ozbiljne reforme u politikama penzionisanja.
„Jedan od pet Evropljana već je u riziku da živi u siromaštvu u starosti“, izjavila je direktorica EIOPA-e Petra Hielkema u intervjuu za Politico, naglašavajući da je rizik kod žena 30 posto veći.
Demografske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Evropa ubrzano stari, a za 40 godina na jednog penzionera će dolaziti tek 1,5 radnik – dvostruko manje nego danas. „Neke zemlje već su u toj situaciji. To je neodrživo. Evropa ima penzioni problem, a zemlje bez snažnih dopunskih sistema penzionih fondova su posebno ugrožene“, dodala je Hielkema.
Tradicionalni evropski model oslanjao se na državne penzije, ali duži životni vijek i nizak natalitet čine finansiranje tih sistema sve skupljim. Pored toga, troškovi zdravstvene i socijalne njege dodatno opterećuju budžete. Kao jedno od rješenja, EIOPA predlaže dopunske privatne ili radne penzione fondove, kako bi građani imali lične ušteđevine za starost, piše Politico.
Skandinavske zemlje trenutno su najbolje pripremljene za predstojeću krizu jer imaju kombinaciju državnih penzija, obaveznih radnih fondova i dodatnih ulaganja u penzione proizvode. Nasuprot tome, mnoge zemlje Istočne i Južne Evrope uglavnom zavise od državnih penzija, koje su često male u poređenju s platama.
Mnogi građani nisu svjesni svojih prava jer im vlasti i poslodavci ne pružaju potpune informacije o penzionim primanjima. Evropska komisija u narednim mjesecima planira predstaviti preporuke o štednim računima i penzijama kako bi se odgovorilo na demografske i finansijske izazove.
Predviđa se uvođenje digitalnih računa za praćenje štednje i investicija svakog građanina, poreznih olakšica za štednju u penzionim fondovima, kao i automatsko uključivanje zaposlenih u radne penzione fondove, uz mogućnost dobrovoljnog isključenja. „Pretpostavka je da će inercija djelovati i obrnuto – malo ko će se isključiti“, rekla je Hielkema, dodajući da ovakav model već uspješno funkcioniše u Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji i Poljskoj.
Tema penzionih reformi u Evropi politički je vrlo osjetljiva. Francuska vlada izgubila je podršku socijalista nakon neuspjelih pregovora o reformi, dok je u Njemačkoj kancelar Friedrich Merz naišao na otpor sindikata kada je pozvao mlade da štede za starost. Podaci pokazuju velike razlike: u Njemačkoj radni penzioni fondovi iznose 267 milijardi eura, dok u Švedskoj – iako sa osam puta manjim brojem stanovnika – oni iznose 516 milijardi eura, što je 92 posto BDP-a.
