Evolucija krize: "Bez obzira na sve slabosti BiH je država koju Dodik nije uspio potisnuti"
Politikolog Jasmin Mujanović komentarisao je za N1 aktuelna politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, ističući da je zemlja “zaglavila u dubokoj institucionalnoj i političkoj krizi”. Ipak, naglasio je da BiH, bez obzira na sve slabosti, ostaje država koju Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, nije uspio potisnuti.
Govoreći o posjeti specijalne predstavnice Evropske unije Marte Kos, Mujanović je ocijenio da su dobrodošli svi oblici evropske podrške, ali da su potrebni ozbiljniji i snažniji koraci. “Bosna i Hercegovina jeste zaglavljena u izuzetno dubokoj političkoj krizi. Ipak, značajno je da je gospođa Kos došla na tri dana, jer to nije kratka posjeta. No, trebat će jedan mnogo značajniji stepen evropske podrške ako želimo da doživimo neku rezoluciju trenutne političke krize”, poručio je Mujanović.
Prema njegovim riječima, iako režim SNSD-a ostaje glavna kočnica evropskih procesa, “u ovom trenutku najznačajnije prepreke dolaze iz HDZ-a”. Dodao je da upravo HDZ predvodi Vijeće ministara BiH i da je insistirao da SNSD ostane u vlasti, čime je, kako kaže, blokiran veliki broj reformi.
Na najave lidera HDZ-a Dragana Čovića da bi mogao razgovarati sa svim parlamentarnim strankama u BiH, Mujanović je odgovorio skeptično. “HDZ i SNSD doživljavam kao dva krila jedne političke stranke. To što Čović ponekad promijeni retoriku kada dođu evropski zvaničnici, u suštini ništa ne mijenja. Svakodnevno vidimo da HDZ brani Dodika i SNSD svim svojim političkim kapacitetima”, rekao je Mujanović.
Nema napretka u reformama
Govoreći o evropskom putu BiH, Mujanović je istakao da nema nikakvih naznaka da će do kraja godine doći do napretka u provođenju reformi. Podsjetio je da BiH još nema ni usvojen budžet, dok je SNSD već najavio da ga neće podržati. “Ja stvarno ne vidim nikakve naznake da će doći do promjene. Rokovi su takvi da je teško zamisliti da bi vlast uspjela provesti reformsku agendu do kraja godine”, kazao je.
Na konstatacije da BiH prolazi kroz “najveću krizu od Daytona”, Mujanović je odgovorio da je riječ o produženoj institucionalnoj blokadi. “Ovo je evolucija jedne dugotrajne političke krize, rezultat ustavnih i sistemskih problema koji postoje u BiH baš zbog Dejtonskog sporazuma. Sve dok ne dođe do ustavnih reformi, nemoguće je ostvariti suštinski progres”, naglasio je.
Dodik, opozicija i izbori u RS
Mujanović se osvrnuo i na najavljene prijevremene izbore za predsjednika RS-a, ocijenivši da će SNSD sigurno učestvovati. “SNSD ne može sebi dozvoliti da opozicija preuzme možda najvažniju institucionalnu tačku u entitetu. Možda će kandidata gurati preko koalicionih partnera, ali u suštini to se svodi na isto”, naveo je.
Govorio je i o procesu protiv Milorada Dodika, naglasivši da je država i u ovom slučaju pokazala otpornost. “Mi smo opet vidjeli u ovom cijelom procesu i postupku protiv Dodika da on nije bio u stanju da pobijedi državu Bosnu i Hercegovinu. Koliko god ona bila slaba u institucionalnom i političkom smislu, ona je osnovna i temeljna tačka i činjenica sa kojom se ne može tek tako nositi”, izjavio je Mujanović.
Protesti u Srbiji i međunarodni kontekst
Komentarišući proteste u Srbiji, Mujanović je rekao da se predsjednik Aleksandar Vučić suočava sa ozbiljnom političkom krizom i padom međunarodne podrške. Međutim, naglasio je da protesti sami po sebi nisu dovoljni bez parlamentarne alternative. “Najveći problem u Srbiji je to što, koliko god imaju izraženo građansko društvo, SNS je uništio parlamentarnu opoziciju. Bez toga protesti ne mogu srušiti vlast”, poručio je.
Mujanović je najavio i svoje učešće na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji, ističući da su ovakvi forumi važni za obrazovanje međunarodnih zvaničnika o složenim prilikama u BiH, ali i za otvaranje globalnih tema u Sarajevu.
Govoreći o polarizaciji u SAD-u, upozorio je na opasnost normalizacije političkog nasilja nakon nedavnih ubistava. “Amerika je došla do tačke u kojoj ponovo moramo govoriti o normalizaciji političkog nasilja. Nadam se da će odgovorni ljudi imati kapaciteta da smire političku temperaturu, jer to je prvi korak ka stabilizaciji odnosa”, istakao je.
Na kraju je zaključio: “Demokratija ne znači da se svi moramo slagati, već da se neslaganja moraju odvijati na miran i sistematski način, bez nasilja i nametanja moći”.
