EU uvodi karbonsku taksu - hoće li zaviti BiH u crno?

Evropska unija uvodi porez na proizvode koje uvozi na svoje tržište, a čija proizvodnja podrazumijeva emitiranje karbon dioksida. Iako je Bosna i Hercegovina preuzela obavezu uspostave sistema trgovanja emisijama CO2 potpisivanjem ugovora o energetskoj zajednici, do sada je urađeno vrlo malo na tom planu. Ovo sve je u planu od 1. januara 2026. godine.

Ova promjena za izvoznike u Evropsku uniju znači dodatne troškove, koji će, prema stručnjacima, smanjiti konkurentnost, poskupiti proizvode, a mnoge firme mogu čak potpuno ugasiti.

Biznis+

Godina novih neizvjesnosti: Prognoze ne izgledaju dobro ni za ovu, ni za one nakon nje

Lukavac cement, na primjer, već deset godina intenzivno ulaže u projekte energetske efikasnosti. Iako je proizvodnja bez emisije CO2 nemoguća, firma je smanjila emisije iz alternativnih goriva za 25 posto. Generalni direktor Lukavac cementa d.o.o., Stjepan Kumrić, naglašava da je kompanija u ekologiju uložila oko 30 miliona eura, a da su po pitanju emisije CO2 na nivou dobrih evropskih proizvođača. "Mi smo zaista uložili u filtere, sistem monitoringa, energetsku efikasnost. Tako da smo na nivou dobrih evropskih proizvođača po pitanju emisija CO2", rekao je Kumrić u izjavi za BHRT.

U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine, emisijama CO2 upravljaju kroz projekte izgradnje obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroparkovi i fotonaponske elektrane. Anes Kazagić, pomoćnik generalnog direktora EPBiH za razvoj, ističe da će ove energetske alternative postepeno zamjenjivati proizvodnju iz termoelektrana, koje emituju CO2. Time će se smanjiti karbonski otisak, što će ublažiti finansijske implikacije zbog plaćanja takse na CO2.

Karbonska taksa predstavlja dodatno opterećenje za poslovanje i proizvodne troškove. Osim industrije cementa i električne energije, uticaće i na proizvodnju željeza i čelika, vještačkih đubriva, aluminija i hidrogena. Prema procjenama, do 2030. godine Bosna i Hercegovina bi mogla platiti milijardu i 300 miliona KM na ovu taksu, dok bi po manje pesimističnim procjenama iznos mogao biti i 300 miliona KM. "Morat ćemo platiti da bismo izvozili u Evropu", naglašava prof. Mirsad Đonlagić, stručnjak iz oblasti energetike, za BHRT.

Bosna i Hercegovina kasni najmanje pet godina u procesu energetske tranzicije. Kompanije izvoznici većinom se oslanjaju na vlastite kapacitete kako bi se prilagodile novim pravilima. Uvođenje karbonske takse moglo bi biti pogubno za mala i srednja preduzeća.

Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, podsjeća na napore koje je privatni sektor uložio kako bi podigao svijest o ovom problemu. "Mi smo napravili četiri međunarodne konferencije, tri domaće, obišli sedam industrijskih bazena, pravili radionice o izračunu karbonskog otiska, popunjavanju tih upitnika. To smo radili sve kako bismo podigli svijest javnosti o tome zašto je to nužno i potrebno", kaže Vuković.

Važno je napomenuti da je privatni sektor shvatio važnost ovih procesa bolje od države. Lukavac cement, primjerice, ima certifikovane sisteme monitoringa emisija CO2, a od kraja 2023. godine prema institucijama EU redovno izvještava o emisijama u Bosni i Hercegovini.

Bez uspostave sistema trgovanja emisijama u Bosni i Hercegovini, kompanije će i dalje biti obavezane plaćati karbonsku taksu. Naša zemlja se obavezala da će uspostaviti ovaj sistem kako bi ostvarila domaći prihod za podršku prelazu na obnovljive izvore energije i smanjenje intenziteta ugljendioksida u relevantnim sektorima.