EU nam otvara vrata, svjestan je čak i Dodik? - "To je samo dio njegove kockarske političke strategije"
U Tirani je u ponedjeljak održan samit Berlinskog procesa koji okuplja lidere Zapadnog Balkana i Evropske unije. Evropski lideri pozvali su da se ubrza prijem zemalja Zapadnog Balkana i poručili da je Berlinski proces najbolji instrument da se ubrzaju evropske integracije regiona. U fokusu rada bila su pitanja u vezi sa integracijom regiona u jedinstveno tržište, proces evropskih integracija, regionalna saradnja, te podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji na Zapadnom Balkanu.
20 godina čekanja
Premijer Albanije Edi Rama istakao je da je samit protekao u veoma plodnim diskusijama, sa otvorenim razmjenama stavova i pravim osjećanjem prijateljstva.
- Ovo je težak trenutak za svaku zemlju i izazovi sa kojima se svi zajedno suočavamo su izuzetni zbog uzastopnih kriza koje su nas pogodile, rekao je Rama.
Dodao je da nikada neće moći da nađe prave riječi kojima bi zahvalio kancelaru koji je, na tako ljubazan način, bio otvoren za ideju da se Berlinski proces dovede van Evropske unije, u Tiranu.
- Dobar je znak da je Berlinski proces sada prvi put održan u jednoj zemlji Zapadnog Balkana. Još bolje je da su svi premijeri regiona došli ovdje i da smo svi mogli da razgovaramo jedni sa drugima. Ovo pokazuje koliko su zemlje posvećene ovom procesu i koliko je on važan za približavanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, jer je zaista vrijeme za to, izjavio je njemački kancelar Olaf Scholz.
Istakao je da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i dodao da to obećanje stoji i da je istinito danas više nego ikada.- Vrlo je jasno da se, 20 godina nakon što je ovim zemljama obećano pristupanje, to mora dogoditi vrlo brzo, poručio je Scholz.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je da živimo na planeti koja gori i da su u ovim trenucima svima potrebni najbolji prijatelji, a da je Zapadni Balkan najbolji prijatelj kojeg Evropska unija može da poželi.
- Hajde da radimo na tome da se pridružite EU, da dokažemo da je moguće da imamo održivi mir i održivi prosperitet, rekla je Von der Leyen.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je da je samit prilika da se zajednički pristupi rješavanju izazova kako bi se došlo do zajedničkog cilja - članstva svih zemalja regije.
Rekla je da put do punopravnog članstva nije lak, ali da se mora pokazati odlučnost i pristupiti ozbiljnim reformama u svim segmentima društvenog života, jer je proširenje EU na zemlje regije ključno za održavanje dugoročnog mira, stabilnosti i prosperiteta kako u regiji, tako i na kontinentu.
Krišto je informisala prisutne o napretku BiH na evropskom putu i usvajanju niza zakona i dokumenata iz evropske agende.
Naglasila je i važnost što hitnijeg otvaranja pregovaračkog procesa BiH sa EU s ciljem osiguranja sigurnosti, stabilnosti te jačanja demokratije i vladavine prava kako naše zemlje tako i zemalja ove regije.
I na održanom sastanku u Istočnom Sarajevu, kojem su prisustvovali predstavnici državne koalicije, bilo je govora o putu naše zemlje ka EU. Lider SNSD-a je odustao od blokade procesa dok se ne donese odluka o Ustavnom sudu BiH, pa će dva zakona, potrebna za EU put države, biti upućena u državni Parlament.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a i premijer Vlade Federacije BiH, smatra važnim što su primakli stavove o Zakonu o sudu BiH i o Zakonu o pranju novca.
- To bi značilo da smo svi zbog puta BiH u Evropsku uniju spremni nekada potisnuti svoje političke odluke i pristati na neke stvari s kojima se, u načelu, nekada ne slažemo. Šaljemo jednu jaku poruku prema EU, od njih očekujemo da održe svoju riječ i dogovor, iako i među njima ima podjela i ima onih koji nisu za otvaranje pregovora s BiH. Svakako da među članicama EU ima i naših prijatelja, koji intenzivno rade na poboljšanju uslova za našu državu, rekao je Nikšić.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da su dogovorom na sastanku partnera u vlasti na nivou BiH snažno otvorena vrata EU.
Lider SNSD-a Milorad Dodik pojasnio je da su predstavnici iz Republike Srpske smatrali da treba da se zaustavi odlučivanje na nivou BiH dok ne bude riješeno pitanje Ustavnog suda BiH, ali da isto tako smatra da je veoma razumno postupiti na način da se izdvoje dva zakona kako bi se dala ponuda EU, u uvjerenju da će Unija reagovati pozitivno i da će BiH dati status pregovarača.
To što je najavljeno usvajanje dva zakona i što je Dodik odustao od ultimatuma, za akademika Slavu Kukića ne znači ništa.
- Intenzivno pratim Dodika od 1996. godine i to što je učinio, samo je dio njegove kockarske političke strategije koju inače primjenjuje. I sada je, vjerovatno, rukovođen činjenicom da se protiv njega okreće vjetar koji mu više ne pomaže puhanjem u leđa, nego mu puše u prsa, činjenicom da je briselska administracija sve čvršća u uvjerenju da BiH treba apsorbirati, pa i na način da joj se gleda kroz prste, činjenicom da je protiv njega otvoren sudski proces i da to više nije priča kao do sada kada su tužilaštva formirala predmete, a nijedan sudski proces nije započeo. Prema tome, sve ide protiv njega, smatra Kukić.
Skreće pažnju i na to da je Dodik isti dan najavio posjetu Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, jer “ima svašta s njim pričati”.
- Šta mu to znači?! U tome vidim i prijetnje, ne samo BiH nego i EU po principu imamo mi i druge partnere. Činjenica je da je apsorbiranje BiH geopolitički interes EU, ne samo BiH nego cijelog ovog prostora, poručuje Kukić.
Jahja Muhasilović, profesor međunarodnih odnosa, kaže da je sve što je dogovoreno na sastanku u Istočnom Sarajevu, bez političke volje SNSD i HDZ-a, mrtvo slovo na papiru.
- Ovo nije prvi takav sastanak, izađu svi prilično euforični, a kada dođe do provedbe reformi i zakona, vidimo da to kaska upravo zato što SNSD i HDZ to ne žele, kaže Muhasilović.
A u svemu što je rečeno u Tirani vidi samo obećanja bez volje EU i Zapadnog Balkana da povuku konkretne poteze.
- Kada je BiH dobila kandidatski status, to je bilo isključivo zbog ukrajinske krize i geopolitičkih potreba u tom trenutku, a nikako zbog onog što je tada urađeno. Ima tu licemjerja na obje strane i cijeli proces će se ubrzati ako se opet rodi neka geopolitička potreba, govori Muhasilović, ne sporeći da EU ima interes za BiH.
Gledanje kroz prste
- Međutim, u EU imaju interes da nas zadrže u eurosferi i da kroz to pokušaju neutralizirati druge strane uticaje, pogotovo one koji dolaze iz Rusije, Kine, Turske... Vide oni ovo kao svoje geopolitičko dvorište, ali ne kao dio EU. Da nas vide kao dio EU, gurali bi cijeli proces jer to su ranije uradili više puta. Primjer su Rumunija i Bugarska, koje tada nisu zadovoljavale kriterije, pa i članstvo Kipra koji je imao problema sa teritorijalnim integritetom. I tu se progledalo kroz prste, jer su tako nalagali geopolitički interesi Bruxellesa. Ispada da Zapadni Balkan ispunjava manje uslova za punopravno članstvo, a ja ne mislim da je tako. Vidjeli smo i sa kandidatskim statusom koji smo dobili, kada EU stvarno nešto želi, ona to i uradi, poručuje.
