Energetska tranzicija i boli i košta: Da li je Zelena agenda samo trka za EU novcem?
Odnos emisije prema apsorpciji je oko 5:1
Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednim od najtežih izazova kada je u pitanju energetski zaokret između evropskog zahtjeva za dekarbonizaciju i realnosti vlastite zavisnosti od uglja i socijalne politike prema radnicima.
Dok međunarodne obaveze i evropske politike traže ubrzano napuštanje uglja kao glavnog izvora zagađenja, a u svrhu provođenja Zelene agende, realnost govori nešto drugačiju priču o stvarnim mogućnostima ove tranzicije u državi koja uveliko zavisi od termoelektrana i rudnika mrkog uglja.
Različiti izazovi
U zemlji kao što je Bosna i Hercegovina ovakva tranzicija može uzrokovati složene socio-ekonomske posljedice, a činjenica da se raspolaže izuzetno ograničenim finansijskim kapacitetima komplikuje čitavu priču.
Profesor i doktor elektrotehničkih nauka Mirza Kušljugić u razgovoru za Oslobođenje objašnjava da naša zemlja trenutno prolazi kroz tri vrste izazova.
- Sigurnost snabdijevanja ugljem za proizvodnju električne energije, kao i prirodnim gasom za grijanje Sarajeva, najveći je kratkoročni izazov, objašnjava Kušljugić.
Mirza Kušljugić: Pristup je nesistematičan/ Miren Aljić
Srednjoročni izazov je, kako kaže, primjena evropskog CBAM-a, mehanizma kojim se oporezuje uvoz proizvoda s visokim emisijama ugljika. Ipak, dugoročno gledano, BiH mora planirati potpunu eliminaciju fosilnih goriva, što je uslovljeno međunarodnim obavezama i klimatskim sporazumima.
Kušljugić podsjeća da naša država još nema ni zakonski okvir za dekarbonizaciju.
- Nismo donijeli zakon o klimi, niti postoji obaveza koja bi definisala putanju tranzicije. Pristup je nesistematičan i haotičan, a energetska tranzicija vodi se više deklarativno nego suštinski, mišljenja je profesor.
Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Azrudin Husika smatra da su problemi ovog sektora niska produktivnost i zastarjela infrastruktura posljedica decenija nedovoljnih ulaganja u rudnike i termoelektrane. Dodatni pritisak stvara činjenica da cijene električne energije već dugo ne pokrivaju troškove proizvodnje.
Azrudin Husika: Ključno pitanje je za šta će se energija koristiti
- Održavanje niskih cijena za domaćinstva, kao oblika socijalne politike, bilo je moguće dok su gubici pokrivani prihodima od izvoza. No, izvoz je znatno smanjen, a cijene na tržištu su pale, kaže prof. Husika.
Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, profesor Husika ističe da je protivljenje hidroelektranama (posebice malim hidroelektranama) uzrokovano pojedinim neodgovornim investitorima koje država nije sankcionisala, jer se nisu pridržavali projektnih zahtjeva, a na nekim mjestima se uopšte nisu trebale graditi.
- Vlasti su praktično zabranile izgradnju malih hidroelektrana bez ozbiljnih konsultacija sa strukom, ističe dr. Husika za Oslobođenje.
Nadalje, smatra da, kada je u pitanju biomasa, percepcija javnosti je da se ona koristi na neodrživ način, ali biomasa je naš najveći izvor obnovljive energije, tri puta je veći udio energije iz biomase nego hidroenergije u energetskom bilansu države.
Ipak, slika nije potpuno pesimistična.
Profesor Kušljugić naglašava da već danas obnovljivi izvori energije u BiH čine više od 40 posto finalne potrošnje, a u elektroenergetskom sektoru više od 60 posto.
Prof. Husika, ipak, smatra da je taj iznos bliži 50 posto, kada je malo kiše, onda između 30 i 40 posto.
Tranzicija podrazumijeva i human način zbrinjavanja velikog broja uposlenih u rudnicima, koji će kroz godine morati mijenjati način rada. Bivši potpredsjednik Sindikata rudara u FBiH Abdel Fazlić mnogo je skeptičniji. Prema njegovim riječima, priča o pravednoj tranziciji u BiH je daleko od realnosti.
- Kod nas se 80 posto energije proizvodi na ugalj. Nemamo kapacitete da preko noći pređemo na zelene izvore, objašnjava.
On ističe da svi želimo čišći zrak, ali da će nam trebati godine da bi se to dogodilo.
Ekonomski pad
- Njemačka je uložila milijarde u zatvaranje rudnika i obezbjeđenje radnih mjesta. Kod nas toga nema. Pogledajte Zenicu, proces zatvaranja rudnika ide sporo i bez jasnog plana, jasan je Fazlić.
On naglašava da građani BiH moraju znati kako tranzicija znači i drastično poskupljenje struje.
- Električna energija kod nas je najjeftinija u Evropi. U EU ona košta znatno više. Ova priča o zelenoj energiji kod nas je često samo trka za evropskim sredstvima, mišljenja je Fazlić.
On, ipak, priznaje da bi rudari, uz adekvatne programe prekvalifikacije, mogli raditi i u sektorima obnovljive energije.
- Bilo ko bi pristao da radi na vjetroelektranama ili solarnim postrojenjima, ali to moraju pratiti ozbiljno socijalno zbrinjavanje, rekvalifikacija i dokvalifikacija radnika, zaključio je.
Profesor Husika ovdje naglašava da se određene aktivnosti već provode. Kako kaže, pravednu tranziciju treba bazirati na resursima koje imaju rudnici, a to su prostor, ljudi i infrastruktura.
- Površinski kopovi se prostiru na velikim površinama koje se, uz relativno malu sanaciju, mogu koristiti za instalaciju solarnih elektrana i uzgoj biomase za potrebe proizvodnje energije, a takve projekte Elektroprivreda BiH već implementira, istakao je.
Dodaje i da mnoge rudničke površine koje su ispresijecale površinske vodotoke sada stvaraju potencijal za izgradnju reverzibilnih hidroelektrana, koje mogu imati značajnu ulogu u balansiranju mreže.
Posebnu pažnju posvetio je zaposlenju žena koje danas rade u rudnicima, uglavnom u administraciji, jer kako kaže, one teže dolaze do novih poslova u odnosu na muške kolege.
VE Podveležje 1 prvi je proizvodni objekat koji je sagrađen u posljednjih gotovo 40 godina
Predsjednik Sindikata rudara Sinan Husić podsjeća da iskustva evropskih zemalja pokazuju koliko je tranzicija bolna i komplikovana.
- U nekim državama EU rudnici su zatvoreni brutalno, bez plana. Posljedica je ekonomski pad cijelih regija, istakao je.
On navodi da BiH trenutno nema ni finansijskog, ni organizacijskog kapaciteta da proces provede na pravedan način.
- Rudnik mrkog uglja Zenica zatvara se prije planiranog roka, ali nemamo sredstva da pratimo proces. Treba obezbijediti posao rudarima u drugim rudnicima, pripremiti finansijske mehanizme i ozbiljno uključiti akademsku zajednicu i struku, zaključio je.
Novi kapaciteti
Za Husića ključna poruka je da tranzicija ne smije biti paušalno tretirana.
Nakon neslavnog projekta o Bloku 7 u Tuzli, vjetropark Podveležje i solarna elektrana u Hercegovini pokazuju da je dekarbonizacija tehnički moguća, ali politički i socijalno izuzetno zahtjevan proces.
Privatni investitori već realizuju projekte, dok se očekuje da i javna preduzeća ubrzaju izgradnju novih kapaciteta. No, ubrzana tranzicija neće biti moguća, kako kažu sagovornici, bez uključenja lokalnih zajednica, kompanija i građana.
U konačnici, Bosna i Hercegovina mora gledati na tranziciju ne samo kao na proces dekarbonizacije već i decentralizacije, digitalizacije i demokratizacije energetskog sektora, kazao je Kušljugić.
Energetska tranzicija u BiH je neminovna, ali sada je samo upitan način na koji će biti provedena.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
