Eksterna matura (ne) nudi pravi izbor, stručnjaci tvrde: Testovi ne mjere pravu vrijednost djece!
Eksterna matura mnoge tjera na dodatne aktivnosti i tokom vikenda
Početak drugog polugodišta osnovcima devetih razreda donosi i nove izazove. Izbor usmjerenja za nastavak školovanja je važna odluka pri kojoj, pored svojih želja, moraju imati i dobre rezultate eksterne mature. Koliko su pitanja i rezultati testova validni za usmjeravanje osnovaca ka srednjoj školi, razgovarali smo sa Namirom Ibrahimovićem iz Centra za obrazovne inicijative i Daliborom Tanićem, predstavnikom Vijeće roditelja učenika osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo.
Analize nema
Od naših sagovornika smo saznali da se učenici devetih razreda za ispite pripremaju mjesecima, ali da je diskutabilno koliko su pitanja na testovima i odgovori koje djeca ponude dovoljno dobro mjerilo za određivanje njihove budućnosti.
- Tokom tri dana učenici polažu testove iz matematike, maternjeg i engleskog jezika, svi dolaze spremni, ali se opet postavlja pitanje da li će pokazati maksimum. Ipak, trema i prevelike želja mogu učiniti svoje, govori nam Dalibor Tanić, koji važnim smatra to da je djecu važno usmjeriti u školu gdje zaista pripadaju, ali isto tako je važna i činjenica da im ta tri dana definišu dalji tok obrazovanja.
Tanić ističe kako bi bilo poželjno analizirati nekoliko godina unazad i pogledati sa učenicima i sa roditeljima koliki je procenat djece upisao onu željenu srednju školu i koliko ih je eksterna matura odvela na ispravan izbor.
Eksterna matura uvedena je 2013. godine, kao zamjena za prijemne ispite, ali prema riječima Namira Ibrahimovića, do danas nema niti jedne kvalitativne analize rezultata učeničkih postignuća ili znanja učenika iz bilo kojih nastavnih predmeta koje su polagali. Postavlja se pitanje da li je suština eksterne mature da djeca imaju sposobnost naučiti odgovore na nekoliko stotina pitanja iz tri predmeta i onda zapamtiti rezultate i rješenja, pa eventualno to primijeniti negdje u nekom trenutku.
- Ideja eksterne provjere znanja je dobra, negdje bi to trebalo koristiti kao alat za procjenu obrazovnog sistema, a ne znanja pojedinačnih učenika, što može biti jedna od popratnih aktivnosti. Ali, način na koji je ona postavljena, sa pitanjima koja su iz najnižih nivoa znanja, to je, zapravo, procjena sposobnosti učenika da zapamte neke pojedine informacije, nešto malo primijene ako govorimo o matematici i primijene u okvirima stranog jezika, ali i dalje vrlo niski nivoi. Mislim da ona, zapravo, previše košta za ono što mi koristimo, ja bih rekao tešku riječ maltretiramo đake za to, pojasnio je Ibrahimović.
Naš sagovornik tvrdi da je, prema njegovom mišljenju, potpuno pogrešno odluku o nastavku dječijeg školovanja donositi na samom kraju osnovne škole, bez obzira na to da li govorimo o eksternoj maturi ili prijemnim ispitima.
- Ono što mislim da je preduvjet, da bi se suštinski trebalo desiti, nisu ni prijemni ispiti ni eksterna matura, u ovakvom modelu u kojem se to odvija. Trebaju se donijeti standardi učeničkih postignuća, mora se promijeniti koncept obrazovanja, moramo znati zašto uopće postoji osnovna škola, šta želimo da dijete zna na kraju osnovne škole, koji su načini da dođemo do toga, a eksterna matura ili bilo koja procjena daje nam sliku o tome da li smo uspjeli u namjerama ili trebamo mijenjati ciljeve, metode podučavanja ili trebamo mijenjati koncept, sugeriše Ibrahimović.
Namir Ibrahimović: Ozbiljna rasprava nije dozvoljena
Naglašava paradoks u tome što je na snazi reforma obrazovanja već treću godinu, a eksperti eksterne mature ostaju takvi kakvi jesu.
Promjena pitanja?
- Ono što su najavili iz obrazovnih kantonalnih vlasti je da će oni mijenjati koncept pitanja, ali je nejasno hoće li se to uraditi, na koji način će se uraditi, koliko će to koštati, koja je svrha tako postavljene eksterne mature i, nažalost, takva eksterna matura, kao i mnogo stvari unutar obrazovanja, ne samo u Kantonu Sarajevo nego u Bosni i Hercegovini nije jasno definisana. Nije jasno postavljena, ne prati se na odgovarajućem nivou, ne dozvoljavaju se neka ozbiljnija rasprava i promišljanje, napominje Ibrahimović.
Činjenice su da učenici devetih razreda, uz redovne školske obaveze, vikendima idu i na pripreme za eksternu maturu, da mjesecima iščekuju da li će ih rezultati testova odvesti na put kojem se raduju, a paralelno s tim roditelji se pitaju koliko su ti ispiti validno mjerilo koje će odrediti dalji tok školovanja njihove djece.
