Ekonomika državnog udara: Politička kriza ne prija životnom standardu

Premda se svi učesnici na političkom tržištu u Bosni i Hercegovini deklarativno zalažu za bolji životni standard građana, ekonomski razvoj zemlje, otvaranje novih radnih mjesta za nezaposlene i svijetlu ekonomsku budućnost za mlade, od izricanja presude predsjedniku Republike Srpske politika je potpuno potisnula ekonomske teme u drugi plan.

Političke aktualije u našoj zemlji su još jednom zasjenile ekonomske rasprave. No, time se ne mijenja suštinska činjenica da životni standard građana može porasti samo na krilima pozitivnih ekonomskih tokova. Vrijedi i obrnuto – negativne ekonomske performanse dodatno urušavaju ionako nizak životni standard u našoj zemlji. Ključno pitanje je: kakvi su ekonomski izgledi BiH u 2025. godini u jeku ustavne krize?

Neizvjesnost

Izazivanjem ustavne krize kroz suspendovanje nadležnosti četiri državne institucije na teritoriji RS-a, u BiH je nastupilo novo razdoblje političke i ekonomske neizvjesnosti. Ta neizvjesnost se nezaustavljivo širi, nagriza ekonomski sistem i već pogađa ključne sektore. Prve posljedice mogu osjetiti bankarski sektor, notarske službe, trgovci automobilima, agencije za nekretnine, pošte, građevinska preduzeća, kao i drugi privredni subjekti zaglavljeni u trenutni politički procjep.

Suočeni s kontradiktornim zakonima, poslovni subjekti su primorani birati između poštivanja državnih ili entitetskih propisa. Tako novi entitetski zakon utvrđuje da se na teritoriji RS-a neće primjenjivati niti izvršavati zakoni kojima se reguliše rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a BiH i SIPA, dok Krivični zakon RS-a propisuje kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora za njegovo nepoštivanje.

S druge strane, ignorisanje državnih propisa za sobom povlači sankcije državnih organa. Suspenzijom nadležnosti Suda BiH na teritoriji RS-a, da navedemo još jedan primjer, moglo bi doći do povećanja broja krivičnih djela za koja je nadležan taj sud. Svako onaj ko se drzne ugroziti suverenitet BiH, teritorijalni integritet, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet, a pritom se nalazi na teritoriji RS-a, neće krivično odgovarati – ukoliko na snazi ostane entitetski zakon kojim se osporavaju nadležnosti Suda BiH.

Pravna nesigurnost guši privredne aktivnosti, jer je stabilno poslovno okruženje osnovni preduslov za bilo kakva ulaganja. U svakom biznisu, investicije prethode rezultatima – prihodima i profitima. Kada politička neizvjesnost naraste do tačke u kojoj poslodavci ne mogu procijeniti buduće rizike, poduzetnički refleks nalaže odgodu investicija za neka bolja vremena ili preusmjeravanje kapitala ka stabilnijim, pravno uređenijim destinacijama.

Kada je Španija prolazila kroz krizu, brojne kompanije su preselile iz Barcelone u Madrid

Iskustva drugih država pokazuju da politička kriza vrlo brzo prelazi u ekonomsku. Primjerice, kada je država Španija prolazila kroz institucionalna sukobljavanja sa autonomnom zajednicom Katalonijom 2017. godine, brojne kompanije su premjestile svoja sjedišta iz Barcelone u Madrid. Ekonomska nesigurnost je tada u Španiji uzrokovala pad direktnih stranih investicija i usporavanje privrednog rasta. Naša zemlja, čija je ekonomija ionako među najslabijima u Evropi, još je ranjivija na ovakve vrste poremećaja. Ovdašnji svijet uživa jedva 40% prosječnog evropskog životnog standarda.

Kreditni rejting

Standard & Poor’s i Moody’s, dvije vodeće agencije koje ocjenjuju kreditni rejting BiH, lani su potvrdile stabilne izglede kreditnog rejtinga BiH, iako je on i dalje duboko u neinvesticijskoj, špekulativnoj zoni. Procjena je da bi rejting mogao rasti ukoliko se provedu neophodne reforme jačanja institucija i ubrza donošenje strukturno važnih odluka za približavanje BiH ka EU. Međutim, evidentno je da se reformski procesi u 2025. godini ne samo usporavaju, već se trenutnom političkom krizom sada potpuno blokiraju.

Uz dodatno usložnjavanje političke situacije sa usvajanjem Nacrta Ustava RS-a, sasvim je realno očekivati da BiH već u narednoj reviziji pretrpi sniženje kreditnog rejtinga. Što bi moglo izazvati lančanu reakciju: troškovi zaduživanja će eskalirati, priliv stranih investicija će pasti, domaći poduzetnici će odgoditi ili preusmjeriti ulaganja, a potrošači izgubiti povjerenje u ekonomski sistem. Smanjena kreditna sposobnost zemlje znači da će vlasti plaćati više kamate na buduće kredite, sve o narodnom trošku, što će dodatno opteretiti budžete i umanjiti sredstva za druge neophodne namjene: zdravstvo, životnu sredinu, podršku mladima - da spomenemo samo neke prioritete. Poljuljani kreditni rejting BiH bio bi loša vijest za sve one koji se kontinuirano oslanjaju na nova zaduženja kako bi održali javne budžete u kakvoj-takvoj likvidnosti. Industrijska proizvodnja u BiH već je u 2024. godini pala za -2,3%, a ukoliko se negativni trendovi nastave ili još više zakompliciraju, recesija bi mogla zakucati na vrata domaće ekonomije. Pogoršanje ekonomskih prilika, uz narušenu opću sigurnost, dovodi nas do sumorne teme migracija.

Odjel za stanovništvo UN-a objavio je tri scenarija za demografske trendove u BiH

Odjel za stanovništvo Ujedinjenih nacija objavio je nedavno tri scenarija za dugoročne demografske trendove u BiH. Prema optimističnom scenariju, ukoliko se poduzmu efektne demografske politike, zemlja bi mogla doživjeti demografsku revitalizaciju i do 2050. godine imati 3,8 miliona stanovnika. Drugi scenarij, uz nastavak poslovične nebrige vlasti, predviđa pad broja stanovnika na oko 2,5 miliona, dok najpesimističniji scenarij upozorava na rapidnu depopulaciju i mogućnost da BiH do 2050. godine ostane na svega 1,5 miliona stanovnika. Kreiranje političke napetosti tjera mlade i radno sposobne ljude iz BiH, a trenutna ustavna kriza izazvana u RS-u gura zemlju upravo prema trećem, najgorem scenariju.

Preko čijih leđa?

Skretanje pažnje na ekonomsku neizvjesnost, kreditni rejting i demografski sunovrat daleko su od zaokružene rasprave o ukupnim efektima ustavne krize koja bubri u našoj zemlji. Dalo bi se raspravljati i o utjecaju neizvjesnosti na inflaciju, no okvir ove kolumne mi još dopušta da iznesem zaključak prije negoli odložim tastaturu.

Pokušaji da se entitetskim zakonima ospore nadležnosti četiri državne institucije na teritoriji RS-a ne donose ništa dobro ni tom entitetu ni cijeloj BiH. Nemojmo se zavaravati – političke elite će preživjeti i najdublju krizu, ali obični građani, koji nisu dio tog uskog kruga privilegovanih, u pravilu snose teške ekonomske posljedice i porodične traume. Loše ekonomske prognoze za 2025. signaliziraju pad životnog standarda u BiH. Iskustva pokazuju da pritom lošije prolazi običan narod nego političke elite koje bez ustezanja teret krize prevale na narodna pleća. Osim ukoliko ovaj put obični ljudi pokažu da su naučili lekciju iz 1990-ih, ignorišu pozive u neizvjesnost i odbace politiku koja će im izbiti iz ruke i onu tanku koru hljeba od kojeg žive.