Ef. Cerić odgovorio na napade: Pokušaj monopolizacije pravoslavlja nije odbrana vjere, nego zloupotreba

Mustafa ef. Cerić, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, reagovao je povodom izjava članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović, saopćenja Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine, te odgovora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dostavljenog javnosti bez, kako kaže, potpisa odgovorne osobe i uz pozivanje na "ured" čije postojanje nije jasno.

Ef. Cerić ističe da je dužan reagovati zbog ozbiljnosti posljedica koje ovakvi nastupi proizvode u javnom prostoru.

- Jasno poručujem: pokušaj da se ideja autokefalne Bosanske pravoslavne crkve predstavi kao "udar", "provokacija" ili napad na vjerske slobode nije argument, nego političko-propagandna konstrukcija čiji je cilj zastrašivanje i zatvaranje javne rasprave. U demokratskom društvu ideje se ne "ukidaju" prijetećim riječnikom, niti se javnost mobilizira moralnom panikom kada nekom politički ne odgovara da se o nečemu govori, navodi ef. Cerić.

Dodaje da izjava gospođe Cvijanović predstavlja svjesno podizanje etničko-vjerskih tenzija i neprimjereno miješanje politike u pitanja koja pripadaju prostoru historijskog pamćenja, identitetskih sloboda i duhovnog iskustva Bosne i Hercegovine.

- Niko nema pravo da u ime države, ili u ime jednog naroda, izdaje konačne presude tipa "nikada nije postojala niti će postojati", niti da bilo kome uskraćuje pravo da javno misli, istražuje i zagovara ideje koje se ne uklapaju u trenutne političke matrice. Posebno ukazujem da je manipulativno i opasno svaku raspravu o bosanskoj pravoslavnoj tradiciji svoditi na napad na Srpsku pravoslavnu crkvu, poručio je.

Naglašava da vjera nije vlasništvo političara, niti je identitet monopol jedne institucije.

- Pokušaj monopolizacije pravoslavlja kroz političku galamu nije odbrana vjere, nego njena zloupotreba. Međureligijskom vijeću BiH upućujem direktnu primjedbu: uloga tog tijela treba biti smirivanje društvenih tenzija i otvaranje prostora za međusobno razumijevanje, a ne javno discipliniranje i targetiranje pojedinca zbog iznesene ideje. Pozivanje na "nepovjerenje" kao argument protiv rasprave zapravo znači: "ne razgovarajte, šutite da se neko ne naljuti". Takva logika ne gradi mir - ona proizvodi strah i održava zamrznute sukobe pod tepihom, ocijenio je ef. Cerić.

Islamskoj zajednici u Busni i Hercegovini je poručio da institucionalna odgovornost podrazumijeva jasnu, potpisanu i provjerljivu komunikaciju.

- Saopćenja bez potpisa i bez odgovorne osobe, uz pozivanje na "ured" koji se ne može transparentno identificirati, nisu standard ozbiljne vjerske institucije, nego administrativna magla koja služi izbjegavanju odgovornosti. Ako već govorite o principima uvažavanja i autonomije, onda prvi princip mora biti institucionalna vjerodostojnost, poručio im je.

Zatim je naveo da je posebno problematična činjenica da se tri različita izvora - politički autoritet, međureligijska platforma i vjerska institucija - u praksi pojavljuju kao koordinirani blok protiv same mogućnosti da se o jednoj ideji razgovara.

- Takav udruženi nastup, bez stvarne argumentacije i bez ikakve spremnosti da se tema tretira ozbiljno, predstavlja reakcionaran pokušaj gušenja slobode mišljenja i legitimiteta javne debate. Ideja autokefalne Bosanske pravoslavne crkve nije hir, niti provokacija, niti napad na bilo koga. Ona je pitanje historijske svijesti, identitetskog prava i bosanskog duhovnog iskustva koje postoji izvan dnevno-političkih parola. Ako je društvo zrelo, ono se ne boji ideja. Ako se ideje guše panikom i prijetnjama, onda problem nije u ideji - nego u strahu od slobode, naglasio je ef. Cerić.

Zatim je pozvao Željku Cvijanović, Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini da "prestanu koristiti retoriku stigmatizacije, zastrašivanja i administrativnog skrivanja, te da se vrate minimalnim standardima javne odgovornosti: argumentima, činjenicama i transparentnim stavovima".

- Bosna i Hercegovina ne može biti normalno društvo ako se svaka ideja unaprijed proglašava neprijateljskom, a svaka rasprava "opasnom". Normalno društvo se gradi slobodom mišljenja, a ne zajedničkim nastupom protiv slobodne misli, zaključio je.