Edin Omerčić: Genocid u Srebrenici nije pripreman 8. jula 1995. godine, već godinama prije

Historičar Edin Omerčić nedavno je promovirao je svoju knjigu "Brzina mraka", a ona je rezultat istraživanja za doktorsku disertaciju. U ovoj se knjizi analizira način političkog djelovanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) na prostoru Bosne i Hercegovine od 1989. do 1996. godine te odnos predstavnika SPC prema Bosni i Hercegovini kao subjektu međunarodnog prava. Ispituje se utjecaj institucija i predstavnika SPC na ratna dešavanja i donošenje političkih odluka vezanih za mirovne pregovore o Bosni i Hercegovini. Knjiga ima za cilj ispitati utjecaj SPC na ratna dešavanja i ukupne bosanskohercegovačke društveno-političke prilike u razdoblju od 1989. do 1996. godine. Jedan od ciljeva je i ispitivanje uloge SPC u procesu homogenizacije i političke mobilizacije Srba u Bosni i Hercegovini. U knjizi se postavlja i pitanje uloge SPC u dehumanizaciji nesrpskog stanovništva.

- Kroz nekoliko pravaca napada na nekadašnja komunistička vodstva uspjeli su da steknu poziciju moći. SPC to nije uspio za Miloševićeve vladavine, ali uspjevaju u Republici Srpskoj, postali su dio tamošnjeg političkog establišmenta, daju im savjete koji imaju korijene u svetosavlju. Kada gledamo proces genocida, on nije pripreman 8. jula 1995. godine, već godinama prije. Taj proces ima svojih 10 faza. Dok je trajao rat, SPC je pripremala teren za samo negiranje rata. Patrijarha Pavle, koji je došao na tron svetog Save dok je stari patrijarh još bio živ, kreće u postepenu negaciju. Gledajući iz njihove percepcije, radi se o oslobođenju Srebrenice, nije zločin nego ratni trijumf, negiraju se žrtve, pojašnjava Omerčić.

Od 1995. godine Srpska pravoslavna crkva postaje predvodnik u negiranju genocida i počinjenih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na prostoru Bosne i Hercegovine. 

Danas je negiranje dosta sofisticiranije, kaže Omerčić u podcastu Direktno sa Vildanom Selimbegović i navodi da se to radi kroz crtane filmove, poput onog o "Ceci-pereci" koja živi u Potočarima. Bitno je spomenuti i Rogatički plakat koji nigdje ne spominje genocid, ali na njemu piše "Nije bilo, mi znamo".