Džepovi kriminalaca sigurni su u RS-u: I nakon hapšenja, imovina ostaje netaknuta

Sud izrekne presudu, zatvorska vrata se zatvore, ali imovina često ostane netaknuta. Dok se nelegalno stečeno bogatstvo ne dira, poruka je jasna: rizik postoji, ali se i dalje isplati. Pravda bi trebala udariti po džepu kriminalaca. Koliko se imovine zaista oduzme, a koliko ostane u rukama onih koji su je stekli kršenjem zakona?

Siva lista

- Radi se o vrijednosti od oko 58 miliona KM. Dakle, govorimo o postupcima koji su u toku, a i o postupcima koji su pravosnažno završeni. Federalna agencija je u posljednje dvije godine uplatila 7,5 miliona KM u budžet Federacije Bosne i Hercegovine. A to su sredstva koja predstavljaju trajno oduzetu imovinu koja je stečena krivičnim djelom, kaže Emir Bašić, direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.

Imovina kriminalaca testira državu

Država kontroliše „siću“: U čijim rukama je imovina kriminalaca nakon hapšenja?

Dakle, vrijednost oduzete imovine kojom trenutno upravlja Federalna agencija je 57.847.010 KM. Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske trenutno vodi računa o imovini vrijednoj tek nešto više od pola miliona maraka.

- Vrijednost pokretne imovine je 49.113 KM, a nepokretne iznosi 479.863 KM. Najveći broj pokretne imovine oduzet je u prekršajnom postupku, izricanjem zaštitnih mjera oduzimanja predmeta prekršaja, preciziraju iz agencije u RS-u.

Je li u Republici Srpskoj oduzimanje imovine jednostavno… zamrlo? Kako je moguće da FBiH upravlja imovinom vrijednom 57 miliona, dok RS vodi računa o imovini vrijednoj tek nešto više od pola miliona maraka? Da li je ta razlika odraz manjeg kriminala ili samo sporijeg i nezainteresovanog pravosuđa koje ne dira džepove kriminalaca?

- Sve zavisi od efikasnosti različitih institucija. Nakon istraga, optužnica i procesa koji se vode zbog organizovanog kriminala i korupcije, očekuje se oduzimanje imovine velike vrijednosti. Glavni problem nije samo način raspolaganja imovinom nego efikasnosti pravosuđa. Pitanje je koliko imamo predmeta za korupciju i organizovani kriminal i kada se procesuiraju. Da li se na vrijeme pokreću mehanizmi za zamrzavanje, odnosno za sprečavanje da se dobit stečena počinjenjem krivičnih djela sakrije, skloni negdje, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH za naš list, napominjući kako se često dešava da osuđenici zadrže nezakonito stečenu imovinu.

Ivana Korajlić: Imovini u inostranstvu se neće ni ući u trag

- Imali smo situacije gdje agencije za provođenje zakona nisu na vrijeme reagovale, što je omogućilo akterima koruptivnih afera da povuku novac sa računa, pa kasnije ne bude mehanizama da se spriječi to sklanjanje imovine stečene krivičnim djelom. Da ne kažem koliko je toga negdje u inostranstvu, čemu se neće vjerovatno nikada ući u trag. Glavna odgovornost je na pravosuđu i na agencijama za provođenje zakona. Dakle, na njima je da osiguraju da ta imovina bude oduzeta i da država ima neku korist, a ne da imamo situacije kakve smo imali, da neko bude osuđen i da mu ostane dobit koju je ostvario počinjenjem krivičnih djela, rekla je Korajlić.

Na državnom nivou ne postoji posebna agencija koja je zadužena za upravljanje privremeno ili trajno oduzetom imovinom stečenom krivičnim djelima, za razliku od entitetskog nivoa.

U Oslobođenju smo već pisali da sat otkucava. Naša zemlja mora usvojiti državni zakon o upravljanju nelegalno stečenom imovinom, inače bi mogla završiti na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF).

- Katastrofalna stvar za državu bi bila ponovno uvrštavanje na tzv. sivu listu, a ukoliko u februaru 2026. godine Komitet Vijeća Evrope donese takvu odluku, posljedice će ponovo biti nesagledive, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić (NiP).

Međutim, u bh. entitetu Republika Srpska ne žele novu državnu agenciju, a problem im je i knjiženje oduzete imovine, što bi bila nadležnost države.

Krajnji rok

Prijedlog je i da se umjesto agencije formira ured pri Ministarstvu pravde BiH, a imovinom, nakon pravosnažnih presuda državnog Suda, upravljale bi entitetske agencije, u zavisnosti od toga gdje je ta imovina oduzeta.

- Smetalo bi mi da nema državne agencije, ali, evo, situacija je hitna, trebamo ispuniti obaveze i preporuke Moneyvala, pa možda bih i mogao pristati na to da se prvo formira taj ured. Međutim, sporno je i knjiženje imovine i preko toga ne mogu da pređem. Vrlo je jasno, presude donosi Sud BiH, kojima se oduzima nelegalno stečena imovina koja postaje vlasništvo BiH i tu je kraj priče, rekao je Bašić za naš list.

Naredni sastanak radne grupe zakazan je za 3. i 4. februar, što je za Bašića krajnji rok za postizanje dogovora.

Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku: