Dugogodišnji san postaje stvarnost? Industrija i građani srednje Bosne žele vlastiti plin
Nakon što je Općina Kiseljak najavila izgradnju sekundarne mreže za snabdijevanje domaćinstava plinom, i ostale općine Srednjobosanskog kantona, te kantonalna Vlada, postale su još više motivirane da dugogodišnji san pretvore u stvarnost.
Priprema dokumentacije
Kiseljak je otišao najdalje, jer je prvi dodijelio koncesiju lokalnom komunalnom preduzeću, objavili su poziv za izvođače radova, a neke ustanove poput Doma zdravlja Kiseljak pokrenule su projekte energetske tranzicije. Vrijednost investicije dostiže budžet od tri miliona maraka.
- Već ovog proljeća krećemo sa izgradnjom plinske mreže u općini, a najesen i početkom zime očekujemo da će se početi priključivati prvi korisnici, najavio je Mladen Mišurić, načelnik Kiseljaka.
Ovo su prvi konkretni koraci na koje se čekalo godinama. Projekt izgradnje glavnog plinovoda od 36 kilometara glavne trase i šest kilometara odvojka za Busovaču i Novi Travnik koštao je oko 40 miliona maraka, a takva investicija može preporoditi Kanton koji se grijao na drva i druga loživa.
- Mi uvijek kažemo da je Srednjobosanski kanton itekako zainteresovan za dalju plinifikaciju cijelog Kantona. Dio koncesionara smo dobili na primarni vod i distribuciju u Kiseljaku, sada to radimo i za područje općina Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača. Naime, pušten je plin u primarnom vodu da bi se dalje mogla razvijati distributivna linija. Nama je interesantno da se procesi kreću u pozitivnom smjeru, da je za buduće koncesionarstvo zainteresovana Unis energetika, sadašnja firma koja isporučuje sistem daljinskog grijanja u Travniku. Oni užurbano vrše pripreme da mogu aplicirati za ovu sekundarnu mrežu gasifikacije Travnika i mislim da će to ići u pravom smjeru, kazao nam je premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo.
On ističe da je puno nivoa koji odlučuju o sudbini cijelog projekta, ali se nada da će kantonalna Vlada sve uspješno iskoordinirati sa općinama. No, za razliku od Kiseljaka, u drugim lokalnim sredinama konkretni rokovi još nisu postavljeni.
- Gledamo da završimo svu potrebnu dokumentaciju, evo sad prema Ministarstvu privrede kreću zahtjevi za dodjelu koncesija. Također, prema Hrvatskoj dolini radimo studiju opravdanosti i izvodljivosti plinifikacije, pa ćemo vidjeti kuda će to dalje ići, kazao nam je Lendo.
Iz godine u godinu ogrjevno drvo nezaustavljivo poskupljuje, cijene uglja su pristupačnije, ali je rudarska industrija poslije najava o zelenoj tranziciji počela ulaziti u recesiju i krizu. Plin koji je za privredu i stanovnike Srednjobosanskog kantona došao nadohvat ruke pojavljuje se kao jedina logična alternativa. Prije desetak godina distributivna mreža u općinama SBK-a činila se kao komplikovana operacija i daleki cilj. U Travniku su se radile ankete zbog procjene interesa, ali danas više nema nikakve dileme.
Rano je za procjene
- Postoji veliki interes za plin i kod industrije u SBK-u i kod građanstva. Mislim da je sada velika prilika za gas kao energent, sa aspekta ekologije i zbog pristupačnije cijene. Plinifikacija je također podjednako bitna industriji i stanovništvu u SBK-u. Mi imamo primarni vod doveden do Turbeta i u BH Gasu jedva čekaju da se radi distributivna mreža. Ali, dok ne dobijemo koncesionara sa jasnim ugovorima, koji će to dalje raditi, nažalost, još ne možemo govoriti o nekim zadanim rokovima, napomenuo je premijer Lendo.
Tahir Lendo: Očito se nije radilo na tome da se usuglasi dokument, nego da se što prije izglasa/
On se, ipak, nada da će prvo polaganje cijevi za distributivnu mrežu vidjeti u svom mandatu, a to očekuju i građani SBK-a.
