Društvo Prijatelja grada Sarajeva pokrenulo je inicijativu: Riješiti farmaceutski otpad
Farmaceutski otpad i njegov uticaj na okoliš u BiH nisu adekvatno shvaćeni
Suvremeni način života proizvodi velike količine otpada, tako razvitkom farmaceutske industrije i rastom populacije dolazi do sve veće proizvodnje i upotrebe lijekova, a time i nastanka farmaceutskog otpada u velikim količinama, koji je jedan od najvećih i najozbiljnijih ekoloških problema. Opasnost je po javno zdravlje, zdravlje ljudi i životinja i okoliš.
Farmaceutski otpad nastaje u zdravstvenim ustanovama: apotekama, bolnicama, ljekarskim ordinacijama, stomatološkim ordinacijama, domovima zdravlja, institutima i zavodima i nezdravstvenim ustanovama, u proizvodnji, veledrogerijama i domaćinstvima. Farmaceutski otpad koji se nalazi u našim domovima, odnosno male kućne apoteke mogu biti velika opasnost po ljudsko zdravlje i okoliš. Svaka obitelj posjeduje određene lijekove, naročito one obitelji sa kroničnim bolesnicima koji posjeduju velike količine lijekova sa isteklim rokom trajanja ili pacijenti koji ne iskoriste lijekove za cijelu terapiju, te im ostanu u posjedu, a kojima nije istekao rok trajanja, i oni predstavljaju takođe farmaceutski otpad. Šta da radimo sa tim opasnim otpadom? Veoma je važno njegovo pravilno prikupljanje i zbrinjavanje.
KATEGORIZACIJA FARMACEUTSKOG OTPADA Farmaceutski otpad je medicinski otpad koji obuhvata lijekove, medicinska sredstva, kao i njihovu primarnu ambalažu. Farmaceutski otpad (Službeni glasnik BiH) obuhvaća lijekove kojima je istekao rok trajanja, lijekove promijenjenih organoleptičkih osobina (izgled, boja, miris, okus...), lijekove oštećene ambalaže, odnosno pakiranja, lijekove za koje je laboratorijskom analizom utvrđeno da ne odgovaraju propisanoj kvaliteti, medicinska sredstva koja se ne koriste ili su neispravna, kao i primarnu ambalažu lijekova.
UTICAJ NA OKOLIŠ Lijekovi i njihovi metaboliti najlakše dospijevaju u okoliš, bacanjem u smeće ili kanalizaciju, odnosno putem otpadnih voda izlučivanjem iz humanih i animalnih organizama. Tako farmaceutski spojevi iz neupotrijebljenih lijekova dospijevaju u okoliš i završavaju u rijekama, jezerima, podzemnim vodama, odakle ih apsorbiraju biljke, životinje i ljudi. Čak ni najmoderniji pogoni za tretman farmaceutskog otpada nisu u stanju potpuno ukloniti farmaceutske supstance i njihove metabolite.
Pojedini lijekovi (antidepresivi) su pronađeni u tkivima životinja (riba). Utvrđeno je da nesteroidni antiinflamatorni lijekovi imaju toksičan efekat na alge. Prisutni antibiotici povećavaju otpornost bakterija na njih, što može rezultirati otežanim liječenjem. Mnogi betablokatori nađeni su u površinskim vodama i imaju toksičan efekat na planktone. Sintetski estrogeni koji se koriste kao oralni kontraceptivi takve efekte pokazuju na ribama. Neka istraživanja povezuju neplodnost, genetske malformacije, neurološke poremećaje kod djece, povećanu učestalost hormonalno uzrokovanih karcinoma sa nepravilnim upravljanjem farmaceutskim otpadom.
Nova istraživanja prisutnosti farmaceutskog otpada u rijekama svijeta ukazuju na koncentracije lijekova potencijalno toksičnog nivoa u više od četvrtine proučavanih lokacija. Pravilno prikupljanje, odlaganje, skladištenje i metode obrade trebali bi biti urađeni tako kako bi bilo najmanje rizika za okoliš, zdravlje ljudi i životinja. Prisutnost lijekova i njihovih metabolita u okolišu sve više i više postaju predmet javnog interesa jer predstavljaju ekološku i zdravstvenu opasnost.
UPRAVLJANJE OTPADOM Farmaceutski otpad prema svojstvima dijeli se na: neopasni farmaceutski otpad (masti, kreme, kapi za oči, sirupi...), opasni farmaceutski otpad (neiskorišteni citotoksični lijekovi, hormoni, imunosupresivna sredstva, antiinfektivni lijekovi...), kontrolirane lijekove (amfetamini, narkotici, psihotropne tvari, opijati...).
Prema mjestu nastanka dijeli se na: komunalni i proizvodni. Upravljanje otpadom provodi se tako da se osigura minimalno nastajanje otpada, smanjenje količine nastalog otpada i tretiranje i odlaganje prihvatljivo za životno okruženje.
Neodgovorno postupanje sa otpadom može izazvati nesagledive posljedice.
STARE LIJEKOVE NE BACAJTE U SMEĆE; ODNESITE IH U APOTEKE! Za prikupljanje farmaceutskog otpada od građanstva prva adresa bi trebala biti lokalna apoteka. Zbrinjavanje otpada u BiH regulirano je Pravilnikom o zbrinjavanju farmaceutskog otpada (Službeni glasnik BiH, broj 58/08) koji je donio ministar civilnih poslova BiH na prijedlog Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ovim pravilnikom propisuje se način zbrinjavanja farmaceutskog otpada.
Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo je izdala Proceduru zbrinjavanja farmaceutskog otpada (18. 1. 2009). U ovoj ustanovi se usvojenom procedurom regulira proces prikupljanja, razvrstavanja, evidencije i transporta farmaceutskog otpada. Revizija ove procedure vrši se svake tri godine, po potrebi i ranije. Navedeni problem je izražen i aktualan u BiH jer ne postoji spalionica za medicinski otpad, pa se tako veći dio otpada odlaže na gradske deponije.
Kod nas u Federaciji još nije usvojena uredba kojom se regulira ova problematika. Ko će cijelu proceduru prikupljanja i zbrinjavanja farmaceutskog otpada da uredi do detalja i da plati? Nažalost, zakonodavac tek treba da propiše i, što je još važnije, da vrši stalan nadzor cijelog postupka prikupljanja i adekvatnog uništavanja izvan dohvata ljudi. Otežavajuća okolnost je neinformiranost građana i općenito stanovništva o načinu i mjestu odlaganja.
Za građanstvo bi trebali biti dostupni obrasci sa uputama za prikupljanje, odlaganje i zbrinjavanje farmaceutskog otpada. Takođe bi zakonodavno tijelo trebalo sankcionirati one koji se ne pridržavaju i ne primjenjuju usvojene upute, propise i preporuke uredbe.
Farmaceutski otpad i njegov uticaj na okoliš u BiH nisu adekvatno shvaćeni. Kategorizacija farmaceutskog otpada je više stvar užeg kruga stručnjaka, nego što egzistira u praksi. To se mora promijeniti zbog trajne opasnosti po biodiverzitet i budućnost planete Zemlje. Razvoj farmaceutske industrije, rast populacije, porast standarda i dužine života stanovništva apsolutno zahtijevaju da se ovom problematikom ozbiljnije pozabavi čitava ljudska zajednica. Upravljanjem farmaceutskim otpadom se mora, dakle, i naša država početi baviti institucionalno i sistematski.
