Društvo podijeljeno po etničkim linijam: Vijeće Evrope poziva na hitno rješavanje izazova vezanih za nacionalne manjine u BiH

U svom petom mišljenju, objavljenom danas zajedno s komentarima vlasti, Savjetodavni komitet Vijeća Evrope za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina (FCNM) poziva Bosnu i Hercegovinu da se pozabavi alarmantnim trendovima i stalnim izazovima u vezi sa 17 registrovanih nacionalnih manjina u zemlji 

Komitet zaključuje da društvo ostaje duboko podijeljeno po etničkim linijama, što pogoršava političke i retoričke neprijateljstva među konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Ova podjela ometa sveukupni napredak zemlje, uključujući i napredak nacionalnih manjina čije asocijacije nisu dobile državna sredstva od 2020. godine zbog neuspjeha državnih vlasti da usvoje budžet.

Obrazovni sistem održava etničke podjele kroz segregirane škole i različite nastavne planove prilagođene svakoj konstitutivnoj grupi. Neuspjeh u rješavanju kompleksne istorije rata 1990-ih i pristrasne nastavne prakse nastavljaju da ometaju napore za pomirenje i stvaraju klimu u kojoj je omladina sve sklonija nasilju.

Osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama i dalje se suočavaju s diskriminacijom u političkom učešću i pristupu javnim funkcijama, a ključne presude Evropskog suda za ljudska prava ostaju neprovedene. Ova situacija je narušila povjerenje javnosti u demokratske institucije i upravu, dodatno pogoršana nedostatkom sprovođenja domaćih sudskih presuda.

Emigracija, posebno među mladima koji traže posao ili univerzitetsko obrazovanje, predstavlja ključni izazov za zemlju. Savjetodavni komitet nalazi da to disproporcionalno pogađa zajednice nacionalnih manjina.

Nedostatak adekvatne podrške za manjinske jezike, kao i visoki pragovi za korištenje manjinskih jezika u administraciji i za obrazovanje na tim jezicima, također ometaju sprovođenje Okvirne konvencije u brojnim oblastima.

Uprkos tome što su najveća nacionalna manjina, Romi i dalje doživljavaju diskriminaciju i socio-ekonomsku marginalizaciju. Savjetodavni komitet priznaje ograničen napredak u sprovođenju novog Akcionog plana u ključnim oblastima kao što su stanovanje, zdravstvena zaštita, obrazovanje i zapošljavanje. Posebno zabrinjava stanje predškolskog obrazovanja, gdje nedostatak sistematskih i kvalitetno kontrolisanih pristupa ostavlja mnogu romsku djecu u nepovoljnom položaju, doprinoseći većim stopama odustajanja i lošijim obrazovnim rezultatima. Nadalje, složeni sistem zdravstvenog osiguranja često isključuje Rome iz pristupa osnovnim zdravstvenim uslugama, što disproporcionalno pogađa žene i djevojke.

U svojim preporukama, između ostalog, Savjetodavni komitet poziva vlasti da preduzmu hitne i odlučne mjere za implementaciju jedinstvenog nastavnog plana u školama kako bi se podstaklo kritičko razmišljanje i inkluzivnost; sistematizuju ponudu predškolskog obrazovanja; osiguraju sprovođenje domaćih sudskih presuda u vezi s diskriminacijom protiv nacionalnih manjina; provedu analizu potreba i interesa pripadnika nacionalnih manjina koja će poslužiti kao osnova za nacionalnu strategiju za zaštitu i promociju manjinskih identiteta, kultura i jezika; ojačaju ulogu, zakonske ovlasti i odgovarajuće finansiranje vijeća nacionalnih manjina; i provedu sveobuhvatan popis kako bi se tačno procijenio demografski sastav i potrebe zajednica nacionalnih manjina.