Dragan Markovina sa studentima u Zenici o kulturi i nacionalizmu u BiH
Kultura i nacionalizam tema je ovogodišnje, četvrte studentske konferencije u oblasti kulturalnih studija, čiji je domaćin Kulturalni studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Glavni uvodničar konferencije bio je Dragan Markovina, povjesničar, publicist i pisac, kolumnista našeg lista i voditelj jednog od podcasta O kanala.
U digitalnom svijetu
- Razgovarat ćemo o kulturi i nacionalizmu, o nečemu što obilježava, posebno posljednjih 35 godina, ove prostore. A, realno i posljednjih 150 godina - od kada ovdje postoje nekakve formirane nacije i nacionalne svijesti, te sva naša politička pitanja. Pričat ćemo i o onome što vidim da studenti imaju u svojim izlaganjima, dakle o korištenju simbola, spomenika, ličnosti iz povijesti u današnjoj ideologiji nacionalizma te, možda, na koji način i zašto suvremena kultura nije nešto što nacionalisti jako lako prihvaćaju i primaju kao vlastitu kulturu, kazao je Markovina.
Prema njegovim riječima, mladi su se raslojili u dva smjera, jedni su se u potpunosti isključili iz života ovdje i sada, a drugi su “kompletno uronjeni u ovo što je tu i podržavaju, a neki su prihvatili te narative”. Prva grupa je, kaže, u digitalnom svijetu i nastoji pronaći izlaz odlaskom sa ovih prostora.
- Mali broj mladih želi biti tu i baviti se ovim temama i društvom a da dovodi u pitanje sve to. Mladi su danas razbijeni u više pokreta, pa je puno teže i djelovati nego je to bilo ranije. Mlade ne zanima “mrtva kultura” koju podržavaju vlasti, rekao je Markovina.
Prokomentarisao je pokušaj ubistva slovačkog premijera Roberta Fica, u kojeg je pucao književnik Juraj Cintula.
- Rekao je da su politički razlozi, ali nije rekao koji konkretno. Ne mislim da neki populisti, nacionalisti, gube pozicije. Mislim da situacija jako sliči, nije ista, ali jako sliči onoj od prije 110-115 godina, uoči Prvog svjetskog rata. Kod nas je bio Gavrilo Princip. Bili su jako popularni atentati na careve, kraljeve, ljude koji o nečemu odlučuju. Jer, nije postojao drugi način da se taj krik pobune izrazi nego, očito, takvim nasiljem. Naravno da svako nasilje, pogotovo ovog tipa, u pravilu može rezultirati nasiljem s druge strane i to, onda, tko zna gdje vodi, ustvrdio je Markovina.
Četiri cjeline
Studentice i studenti Filozofskog fakulteta izlagali su radove u okviru četiri tematske cjeline: Nacije - između mita i istine, Kulturna politika i nacionalizam, Nacionalizam i teatar, te Kultura kao linija razdvajanja. Izlaganja su se temeljila na tezi da oživljeni nacionalistički trendovi utiču na položaj kulture u evropskom i u bosanskohercegovačkom društvu.
