Dr. Jasmina Begić: Najbolji lijek za hronične nezarazne bolesti je promjena navika

Prema dostupnim podacima od hroničnih nezaraznih bolesti (NCD) u svijetu godišnje umire oko 41 milion ljudi. Od toga u 2019. godini 17,9 miliona je umrlo zbog kardiovaskularnih bolesti; 9,3 miliona zbog raka; 4,1 milion zbog hronične respiratorne bolesti, a 2 miliona zbog dijabetesa.

Kritična komponenta

Već dugo javno i na stručnim skupovima, predavanjima, u publikacijama i stručnim međunarodnim časopisima prim. dr. Jasmina Begić, specijalista dermatovenerolog i predsjednica Udruženja za hronične rane u Bosni i Hercegovini, naglašava značaj prevencije rizikofaktora (gojaznost, stres, duhan, sjedeći stilovi života) u nastanku hroničnih rana. Hronične nezarazne bolesti (NCD) definišu se kao hronične bolesti koje obično dugo traju i rezultat su kombinacije genetskih, fizioloških i okolišnih faktora. Nezarazne bolesti predstavljaju sedam od deset vodećih uzroka smrti širom svijeta.

Sve to bilo je povod dr. Begić za pokretanje inicijative za otvaranje savjetovališta za hronične nezarazne bolesti. Partner u projektu je Centar integrativne medicine BJ.

- Život u pandemiji pokazao je da NCD mogu utjecati na osjetljivost pojedinca na infekciju i učinak patogena. Dokazi pokazuju da su teški i smrtni slučajevi uzrokovani Covid-19 usko povezani s osnovnim NCD i povezanim faktorima rizika. Stoga je ključno da preduzmete korake da se zaštitite. Kritična komponenta prevencije NCD je rješavanje faktora rizika koji su povezani s ovim bolestima, a ključ za to su promjene načina života.

Debljina/pretilost spada u hroničnu neinfektivnu bolest (NCD broj 36) koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje veće od 10 posto idealne težine smatra se gojaznošću. Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Nedovoljno kretanje i gojaznost čine začarani krug. Premalo kretanja doprinosi dobitku na težini, a gojaznost otežava kretanje, upozorava dr. Begić.

Njen cilj je uspostaviti savjetovalište/centar u zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite u kojima će multidisciplinarni timovi stručnjaka različitih disciplina (nutricionisti, psiholozi, fizioterapeuti, farmaceuti) više pomoći pacijentima sa hroničnim bolestima, kao što su debljina/gojaznost, visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2 ili maligne bolesti, da razumiju koliko bi promjena životnih navika bila od koristi. Cilj je motivirati ljude da napuste zonu komfora i nezdrave navike, uz podršku psihologa i zdravstvene zajednice u cijelosti. Na jednom mjestu će dobiti podršku više različitih stručnjaka koji će povoljno uticati na promjenu njihovog životnog stila, usvajanje zdravih navika, u sinergiji sa ljekarima ka zajedničkom uspjehu uz osnaživanje pacijenata, kako bi ustrajali na putu zdravlja. Savremeni trend u medicini je medicina životnih navika kroz očuvanje i unapređenje zdravlja kroz pozitivne promjene životnih navika u šest oblasti medicine životnog stila.

Opasnost i prevencija

To su fizička aktivnost i vježbanje, upravljanje stresom i mentalno zdravlje, spavanje, i san, zdravi društveni odnosi i socijalna povezanost, izbjegavanje rizičnih navika (pušenje, alkohol, droga) uz personalizirani tretman ili grupni rad u timu.

- Promjene počinju personaliziranim upitnicima kod gojaznih osoba, edukacijom bolesnika i članova njihovih porodica kako promijeniti životne navike u cilju poboljšanja kvalitete života pacijenta, kao i u slučajevima postoperativnog oporavka i boravka u bolnici.

- Naglasak rada multidisciplinarnog tima nije na propisivanju lijekova, već na promjeni životnih navika i korištenju prirodnih suplemenata u borbi protiv slobodnih radikala. Farmaceuti mogu upozoriti na neželjene efekte lijekova, kao i neželjene interakcije lijekova sa alergijskim reakcijama, pojašnjava dr. Begić.