"Domišljati" bh. građani varaju državu na razne načine: Dugovi se mjere u desetinama miliona

Iako je hapšenje zbog neplaćanja kazne zamišljeno kao efikasan alat, u praksi ne funkcioniše/Damir Deljo
U Bosni i Hercegovini kazne za saobraćajne prekršaje služe “za uspomenu i dugo sjećanje”. Zavedene u sistemu, iznose milione maraka, ali do naplate se stiže - teško. Građani duguju desetine miliona maraka, a država ih ne uspijeva natjerati da plate. A i kako bi kad prekršioci poznaju sve rupe u zakonu, očigledno mnogo bolje nego saobraćajne propise.
Nisam ja vozio
Zakon kaže: ne možeš registrovati auto ako ne platiš kazne. Vozači kažu: nema problema, registrovaću ga na suprugu, tetku, komšiju... Stigla kazna? Nema veze - “nisam ja vozio”. Vozačka dozvola? Evo tuđa.
I tako, dok u ozbiljnim državama neplaćene kazne znače oduzimanje vozila, poništenje dozvole ili ponovno polaganje ispita, kod nas znače - kreativnost. Hoćemo li se konačno suočiti s činjenicom da su “represivne mjere” koje imamo - šuplje kao sir? Da li će država neplatišama pokazati ko zaista drži volan u rukama?!
U samo pet kantona Federacije BiH dug za saobraćajne kazne prešao je 59 miliona KM. Rezultat je to revizije koju su, za period od tri i po godine, uradili federalni revizori.
- Uprave policije nisu provodile sve potrebne mjere s ciljem efikasnog izvršenja izrečenih novčanih kazni iako iznos nenaplaćenih kazni raste iz godine u godinu. Provođenje zaštitne mjere privremenog oduzimanja vozila provodi se u različitom obimu u kantonima. Iako je mjera lišenja slobode zbog neplaćanja novčane kazne zamišljena kao efikasan mehanizam njene naplate, ustanovljeno je da ona u praksi ne funkcioniše. Uprave policije nisu vršile povremene ili redovne uvide u Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije s ciljem identifikacije povratnika u činjenju težih prekršaja u saobraćaju i poduzimanja aktivnosti na prinudnoj naplati blokiranjem računa zbog neplaćanja kazni ili privremenim oduzimanjem vozila, tvrde revizori.U Agenciji za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske nam kažu da, ako počinilac ne plati novčanu kaznu ili troškove prekršajnog postupka, “ovlašćeni organ ili sud će po isteku roka od godinu dostaviti izvršni nalog Poreskoj upravi da primijeni postupak prinudne naplate”.
- Poreska uprava će provesti postupak prinudne naplate bez potrebe da kažnjenom uruči nalog za plaćanje. Kažnjenom koji ne plati novčanu kaznu u utvrđenom roku, koja nije naplaćena prinudnim putem, ta novčana kazna se bez odgađanja, a po isteku roka od tri godine, računajući od dana kada su prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju postali konačni, odnosno pravosnažni, zamjenjuje kaznom zatvora, kažu u Agenciji.Pojašnjavaju da se zamjena novčane u kaznu zatvora vrši tako što se za svakih početnih 50 KM određuje jedan dan zatvora, s tim što u tom slučaju kazna zatvora ne može biti kraća od jednog dana, ni duža od 60 dana, a ako poslije ove odluke suda kažnjena osoba isplati novčanu kaznu u cijelosti, kazna zatvora neće se izvršiti. Ako je izvršenje kazne započeto, pa kažnjeno lice isplati preostali dio do punog iznosa izrečene novčane kazne, obustaviće se izdržavanje kazne zatvora.
Registar recidivista
- Našim putevima krstare vozači koji imaju i po 270.000 KM neplaćenih kazni. Sigurno je da su takvi pronašli rupe u zakonu i načine kako da izbjegnu plaćanje kazni. Oduzimanje vozila ne treba biti izuzetak. Uvijek se postavlja i to pitanje šta sa recidivistima, onima koji konstantno čine prekršaje ili preuzimaju tuđe prekršaje na sebe, pa ostvaruju novčanu korist. Kako doći do njih i kako naplatiti te kazne kada oni nemaju imovinu na sebi, nemaju platu... Prinudnu naplatu preuzima Poreska uprava Republike Srpske, a koliko sam upoznat, takva praksa nije zaživjela u Federaciji BiH. Tako da svakako treba ići u blokadu računa ili oduzimanja vozila, prodaju vozila na licitaciji, sve kako bi se izmirile nastale obaveze, kaže za Oslobođenje vještak saobraćajne struke Nikola Ćopić, koji smatra da bi BiH trebala imati registar recidivista.
- Iz razloga što imamo veliki broj povratnika u činjenju prekršaja. Jedna od preventivnih mjera u RS-u, preuzeta iz evropskih zemalja, jeste pozivanje vozača na predavanja iz oblasti propisa bezbjednosti saobraćaja kada na putevima skupe sedam bodova. Ukoliko se ne odazovu, oduzima im se vozačka dozvola, kaže Ćopić.