(VIDEO) Domaćoj privredi se mora pomoći: Računi su novi udar na potrošače
Privredni subjekti u Federaciji BiH, uglavnom oni manji, strahuju za budućnost. Kako je Oslobođenje već objavilo, januarski računi za električnu energiju u odnosu na one ranije su drastično skuplji. Radi se o hiljadama KM novih troškova i to samo za električnu energiju za mjesec.
Automatski prelaz
Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, detaljno nam objašnjava šta je dovelo do drastičnog udara na, uglavnom, manje privredne subjekte.
- Po Zakonu, postoje dvije vrste snabdijevanja električnom energijom - univerzalno i tržišno. Univerzalno snabdijevanje se odnosi na stanovništvo i na manje privredne subjekte, one koji imaju manju potrošnju. Tržišno snabdijevanje imaju industrija i veći potrošači. Unazad četiri ili pet godina cijena na tržišnom snabdijevanju raste otprilike 20 posto godišnje. Pred koronu smo se prvi put borili da to poskupljenje ne ide preko 20 posto. Danas se ta cijena, uglavnom, iznivelisala sa tržištem u Evropi, ističe Smailbegović.
Kaže da je univerzalno snabdijevanje dugo imalo nepromijenjenu cijenu električne energije.
- Zakonom o električnoj energiji koji je prošle godine stupio na snagu definirano je da jedan dio privrednih subjekata prelazi sa univerzalnog na tržišno snabdijevanje. I tu su bila tri kriterija - potrošnja, promet kompanije i, čini mi se, broj zaposlenih. Ukoliko je ispunjen bilo koji od tih kriterija, privredni subjekti su automatski prešli sa univerzalnog na tržišno snabdijevanje, ističe naš sagovornik.
S obzirom na to da je univerzalno snabdijevanje dugo imalo nisku cijenu električne energije, kaže Smailbegović, novi računi su prilično veliki udar na potrošače.
- Mi smo kao Udruženje poslodavaca tražili od Elektroprivrede i Vlade da ovo povećanje ne ide jednokratno, nego da se napravi u nekoliko koraka, slično kako je bilo i sa tržišnim snabdijevanjem. Nažalost, Vlada nije imala sluha, odbijen je taj zahtjev, a čak je to pitanje bilo i na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća. Stoga je jedan broj privrednih subjekata dobio značajno povećanje, a sada su se izjednačili sa tržišnim snabdjevačima, poručuje Smailbegović.
U taj proces, osim restorana i frizerskih salona, ušli su i neki trgovački centri te kompanije koje su, obično, imale dosta mjernih mjesta, pa se sada posmatraju kao jedno, te se pravi jedan ugovor.
- To je jednostavno posljedica izmjena Zakona. U konačnici, ima smisla da se plaća jedinstvena cijena električne energije. Ali, ovdje je problem što je to zaista veliki udar na privredne subjekte. Jedan manji objekat koji je dosad za struju izdvajao 1.000 ili 1.500 KM, odjednom dobije račun od 3.500 KM. To je veliko povećanje za male privredne subjekte, naglašava Smailbegović.
Govoreći o mogućem sastanku sa upravom EPBiH, naš sagovornik kaže da je pitanje i koliko Elektroprivreda trenutno može utjecati na proces, jer je prilično vezana regulativom. Mišljenja je da nemaju prevelike mogućnosti. Ali, Udruženje će pokušati ili preko njih ili preko Vlade nešto uraditi.
- Već smo probali, nije baš bilo nekog razumijevanja, a da li će se nešto promijeniti, vidjet ćemo, kaže Smailbegović.
Nema precizne podatke o broju privrednih subjekata koji su dobili enormno veće račune, ali ističe da im se javljalo mnogo privrednika iz Krajine, srednje Bosne.
Edhem Bičakčić, član UO Bh. komiteta CIGRE i nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH, govori nam da, kada je riječ o privrednim subjektima, oni po Zakonu potpadaju pod tržišno snabdijevanje.
- Problem je što Elektroprivreda BiH kupuje struju na berzi i njima se fakturišu berzanske cijene. Te cijene u januaru su bile preko 140 eura po MW i to je razlika. EPBiH nije obezbijedio dovoljnu proizvodnju električne energije u vlastitim kapacitetima, prvenstveno zbog nedostatka ugljena. U tim slučajevima struja bi bila jeftinija. Elektroprivreda je izgubila svoje proizvodne mogućnosti, jer rudnici ne proizvode dovoljne količine uglja, a voda u ovom periodu to nije mogla nadomjestiti, jer kiše nije bilo. Do sada su manji privredni subjekti bili na univerzalnom sistemu snabdijevanja, zajedno sa domaćinstvima, nisu imali tržišnu cijenu struje, a sada su izgubili te subvencije, jer se to više nema odakle subvencionirati, kaže Bičakčić.
On naglašava da se radi o ozbiljnom poskupljenju, te tržišnim uslovima na koje naša privreda još nije pripremljena. Smatra da Vlada ima mogućnost da interveniše, ali ne i EPBiH.
Dugoročna rješenja
- U ovom periodu treba kopati ugalj, riješiti pitanje povećanja proizvodnje uglja, a Elektroprivreda ima resurse da taj ugalj pretvori u električnu energiju. To je još jeftinije od kupovanja na berzi. Na taj način pomoći može sebi, ali i bosanskoj privredi, kaže Bičakčić.
Zaključuje da je teško prognozirati kako će se kretati berza, jer je ona uvjetovana nizom faktora od kojih su neki i političke prirode. Trenutno nema službene prognoze kako će se kretati cijena struje na tržištu u našoj zemlji.
A stručnjaci konsultantske kuće nLogic Advisory objašnjavaju da je univerzalno javno snabdijevanje ono čiju cijenu regulišu regulatorne agencije. Pravo na javno snabdijevanje, kažu, osim domaćinstava imaju i mali kupci električne energije.
“Tržišno snabdijevanje je pak regulisano samim tržištem osim ako ne postoji neka posebna odluka Vlade, kao što je bila ona, u posljednje dvije godine, da se ograničava povećanje privrednim subjektima na 20 posto. Ono što je jedan od kriterija za gubitak prava na javno snabdijevanje jeste godišnja potrošnja veća od 50.000 kWh. Elektrifikacijom proizvodnih procesa i jako mali privredni subjekti, npr. pekare sa električnim pećima, lišeni su regulisane cijene javnog snabdijevanja, te prebačeni na tržišno gdje je cijena električne energije viša”, ističu stručnjaci i dodaju da je potrebno pronaći dugoročna rješenja.
O Dnevnik u cijelini pogledajte u nastavku:
