Dok susjedi broje EU novac, BiH nije dobila ni centa: Desetine miliona eura stižu, ali ne nama
Radi ubrzanja ekonomskog razvoja zemalja Zapadnog Balkana, Evropska unija je pokrenula ambiciozni finansijski program vrijedan šest milijardi eura - Plan rasta, koji predviđa dodjelu sredstava državama koje ispune tražene reforme. Sjeverna Makedonija prva je dobila sredstva predfinansiranja i to krajem marta. Tranša iznosi 52,4 miliona eura, odnosno sedam posto od ukupnog iznosa pomoći za ovu zemlju od oko 750 miliona eura.
Temeljit rad
Analitičar iz Skoplja Petar Arsovski kaže da polovina sredstava ide na budžetsku podršku, a druga polovina na investicije. Glavni cilj je, ističe, približavanje ekonomije Sjeverne Makedonije ekonomiji EU. Kako pojašnjava Arsovski, to je rezultat brze pravne procedure i brzog odgovora novoformiranog Ministarstva za evropske integracije na zahtjeve reformske agende.
- Mislim da je prva tranša izgradnja kapaciteta da bi se druga sredstva mogla iskoristiti kako treba. Vlada još nije objavila spisak prioriteta, imajući u obzir da je u posljednje vrijeme uzela i ovaj zajam od Mađarske i ovaj novi investicijski ciklus od Engleske, tako da Vlada još nije objavila spisak prioriteta gdje će ići te investicije. Mislim da je u prvoj tranši slučaj o izgradnji kapaciteta, da bi se ostalih 700 miliona moglo iskoristiti kako treba, ističe Arsovki.
U martu je i Albanija osigurala prvu uplatu od 64,5 miliona eura. I Crna Gora nedavno je dobila 26,8 miliona eura predfinansiranja iz Reformske agende u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Od tog iznosa, 12,5 miliona eura kao povoljni zajam uplaćeno je u budžet, dok će preostala 14,3 miliona biti usmjerena na infrastrukturne projekte preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ovo predstavlja sedam posto ukupne pomoći namijenjene Crnoj Gori u okviru Plana.
Bojan Vujović, direktor Direktorata za koordinaciju finansijske podrške EU u Ministarstvu evropskih poslova, pojasnio je kako je ovoj uplati prethodio temeljit rad crnogorske administracije i Vlade na pripremi i usvajanju ključnih dokumenata.
Najvažniji među njima je Reformska agenda, usvojena krajem septembra 2024. godine, koja sadrži 32 reformske mjere i čak 130 konkretnih reformskih rezultata, koji su preduslov za naredne faze isplate sredstava. Uz to, bilo je potrebno zaključiti i ratifikovati sporazume o pristupanju instrumentu za reforme i rast, te potpisati sporazum o kreditu sa Evropskom komisijom.
- Dakle, bilo je dosta posla. U suštini je Evropska komisija, kao i obično, napravila prilično administrativan proces, ali suštinski smo zadovoljni zato što već sa prvim sredstvima možemo i malo ozbiljnije krenuti u samofinansiranje reformi, kaže Vujović za Oslobođenje.
Prema njegovim riječima, više od polovine sredstava ide za infrastrukturne projekte - konkretno, odobrena su tri projekta iz oblasti energetike u vrijednosti 14,3 miliona eura, dok je preostalih 12,5 miliona direktno uplaćeno u državni budžet za provođenje reformi. Vujović ističe da Evropska komisija očekuje da Crna Gora, već u ovoj fazi kao neko ko je i odmakao u procesu pregovora, sama finansira svoje reforme iz budžeta i ostvaruje rezultate, dok će kroz naredne tranše doći do refundacije dijela troškova.
Naglašava da je za uspjeh reformi ključna politička podrška, naročito uzimajući u obzir to da mjere iz Reformske agende ciljaju na široke segmente društva.
- Temeljna politička podrška je jako važna i rekao bih da u ovom trenutku zaista imamo podršku Vlade u Crnoj Gori da nastavimo sa ključnim reformama. Naravno, uz želju da se reformske agende sprovedu i u regionu i u susjedstvu, prije svega, tako da pratimo vrlo pažljivo ono što se dešava u BiH posebno kroz saradnju sa kolegama makar na ovom tehničkom nivou. Znamo da je puno napora uloženo i u pripremu samog dokumenta, a nadamo se da će i samo usvajanje doći uskoro, kazao je Vujović.
Dok susjedi broje desetine miliona eura iz EU Plana rasta, Bosna i Hercegovina još nije dobila ni cent, jer su prvo SNSD, a potom i HDZBiH, blokirali vlast. Predviđeni iznos je oko 70 miliona eura, ali naša zemlja nema usvojenu i odobrenu reformsku agendu. Od 113 traženih reformi ispunjeno je 111, pa je Evropska komisija odbila i vratila BiH dokument na dalju doradu i usaglašavanje.
- Na osmom sastanku Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku između EU i BiH, koji je održan 22. maja u Bruxellesu, Evropska komisija je pozdravila usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka i Zakona o graničnoj kontroli, te pozvala na usvajanje zakona vezanih za vladavinu prava i imenovanje glavnog pregovarača, kako bi se napredovalo ka usvajanju pregovaračkog okvira EU sa BiH. Evropska komisija je pozvala bh. vlasti da finaliziraju i dostave Plan reformi, a kako bi BiH iskoristila priliku koju pruža Plan rasta za Zapadni Balkan, naveli su u saopštenju iz Direkcije za evropske integracije BiH.
Borjana Krišto i Ursula von der Leyen: Zagrljaj bez rezultata
Ekonomski analitičar Igor Gavran naglašava da naša zemlja ne može očekivati ništa dok ne ispuni uslove.
- Iako EU zna biti jako fleksibilna prema državama poput Ukrajine i Moldavije iz čisto geopolitičkih razloga i sukoba s Ruskom Federacijom, a i stavove prema Srbiji mijenja srazmjerno količinama litija koje od nje očekuje zauzvrat, mi ne možemo očekivati ustupke i izvjesno je da ćemo ostati izvan ovoga procesa dok ne ispunimo postavljene uslove, kaže Gavran.
Uzroci neispunjavanja obaveza su najvećim dijelom svjesno odbijanje promjena koje se traže.
- Dakle, svjesno blokiranje procesa, mada dijelom sigurno ima i nesposobnosti i populističkog politiziranja u pokušaju da se nekom trgovinom ostvare neki drugi interesi. Uglavnom se uopšte i ne raspravlja o suštini nego o lokacijama (gdje će biti sjedište sudskog odjela), nadležnostima (čime se priznaje da u BiH propisi ne znače ništa nego je najvažnije ko ih provodi, odnosno ne provodi, jer kontroliše određeni teritoriji i ne tretira sebe i ostale jednako), kaže Gavran.
Stroga kontrola
Naglašava da gubitak značajnih finansijskih sredstava “ne sekira političare, jer oni svakako upravljaju budžetima i kako im padne na pamet povećavaju poreze i doprinose ili se zadužuju ako im zatreba”.
- Takav novac je i puno lakše pronevjeriti nego sredstva EU, za koja se očekuje stroža kontrola utroška. Ako ikada ta sredstva ipak dobijemo, najbolje bi ih bilo utrošiti za bilo šta osim redovne budžetske potrošnje, jer će nestati bez traga kao i dobar dio ostatka javnih prihoda i besmislenih projekata bez jasne svrhe za kakve EU posebno voli davati novac stranim konsultantima i domaćim nevladinim organizacijama. Infrastruktura, strateške ekonomske reforme poput fiskalne, zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje, poticaji domaćoj proizvodnji, digitalizacija... brojne su oblasti gdje se novac može produktivno utrošiti, samo ako bude pod strogom kontrolom i izvan domašaja korupcije, što je nažalost malo vjerovatno, zaključuje Gavran.
Cijelo izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:
