Dok stalno kukamo kako se živi: Nema više kesa, milione trošimo na online kupovinu
Još kupujemo u radnjama, ali sve više i online /Damir Deljo
Online kupovina štedi vrijeme i često otvara vrata širem izboru od onog u klasičnim prodavnicama. U svega nekoliko klikova mogu se uporediti cijene i pročitati komentari drugih kupaca. Kupuje se iz udobne fotelje, uz kafu, bez gužvi, nervoze i čekanja u redovima. Nema traženja parkinga, nošenja kesa ni preturanja po policama. Jedini problem je da dostavljač pozvoni u nezgodnom trenutku - recimo, dok ste pod tušem ili još u pidžami.
Dodaj u korpu
Dobro, izgleda da to ipak nije jedini problem. Iako mnogi kupci bez problema kliknu “dodaj u korpu” i naruče sve od čarapa do televizora, još ima onih koji se ne usuđuju ni unijeti brojke sa kartice. Je li to samo navika da želimo stvari vidjeti i opipati prije nego ih platimo? Preovladavaju li nepovjerenje prema “nevidljivom” prodavcu, strah od loših iskustava ili jednostavno manjak kvalitetnih i sigurnih online prodavnica?
Imamo li dovoljno izbora ili većinu stvari naručujemo iz inostranstva, pa se nadamo da se carinici neće ponašati kao da smo naručili svemirski brod?
Nije da online trgovina kod nas nije zaživjela, u nastavku teksta ćemo o brojkama, ali mnogi još hodaju po toj digitalnoj liniji kao da provjeravaju da li je dovoljno čvrsta. Kliknemo, pa se pomolimo. Pratimo status pošiljke kao seriju - “preuzeto u skladištu”, “na putu”, “stiglo”... A molitva je tu zbog onih slučajeva kad naručite svijećnjak, a stigne čaša. Ili naručite jaknu, a dođe veličina za psa.
- Ako se posmatra šire tržište e-trgovine, uključujući i plaćanja pouzećem, procjene međunarodnog portala Ecommerce News Europe pokazuju da je ukupna vrijednost online trgovine u BiH u prošloj godini dostigla oko 627,3 miliona eura (1,23 milijarde KM). Ovi podaci otkrivaju da značajan dio potrošnje i dalje ide kroz keš, iako se narudžbe sve češće prave putem digitalnih kanala. U samo dvije godine online potrošnja u BiH porasla je sa 448 miliona KM u 2022. na 815 miliona KM u 2024, dok ukupan obim tržišta prelazi milijardu maraka, kaže za Forbes BiH Belma Agić, izvršna direktorica eCommerce asocijacije u Bosni i Hercegovini.
Osim rasta prometa, dodaje Agić, vidljivo je širenje ponude. Procjena je, kaže ona, da u zemlji trenutno posluje više od 3.700 registrovanih aktivnih web shopova, a prema podacima trećeg nacionalnog istraživanja e-trgovine koje je provela eCommerce asocijacija u BiH tokom aprila ove godine, više od 40 posto ih je pokrenuto u posljednje dvije godine.
- To je jasan signal koliko brzo raste tržište i koliko se poduzetnici okreću online kanalima, navodi Agić.
Prema istraživanju o stanju e-trgovine u BiH, koje provodi eCommerce asocijacija u BiH, a čiji rezultati su predstavljeni u aprilu, plaćanje pouzećem i dalje je najzastupljeniji izbor (46,4%), dok kartično plaćanje bilježi porast na 43,1%. Iako 50,2% ispitanika posjeduje bankovnu karticu, čak 26,2% njih je ne koristi za online plaćanja, što dodatno potvrđuje potrebu za edukacijama o sigurnosti digitalnih transakcija.
U fokusu ovogodišnjih rezultata našli su se i globalni faktori koji utječu na lokalno tržište, prije svega dolazak Temua i rast popularnosti SHEIN-a među domaćim potrošačima. Analiza pokazuje da ovakve platforme mijenjaju očekivanja korisnika u pogledu cijena, dostave i ponude, ali i otvaraju važne razgovore o sigurnosti proizvoda i kvaliteti usluge.
Prema rezultatima istraživanja među potrošačima, mobilna kupovina i dalje dominira, čak 83,4% ispitanika koristi mobilne uređaje za online narudžbe.
Pitanje više nije da li će se online trgovina u BiH razvijati, nego koliko brzo.
- Evidentan je trend rasta online kupovine, međutim, taj trend može biti i značajniji ukoliko bismo imali adekvatnu digitalnu infrastrukturu i radili na digitalnoj transformaciji u BiH. Napominjem da značajno zaostajemo u odnosu na zemlje Europske unije, pa čak i u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana kada je u pitanju digitalna infrastruktura. Digitalna infrastruktura, digitalna transformacija, unapređenje digitalne pismenosti, sve je to preduvjet za razvoj online kupovine, online potrošnje, odnosno za integraciju online i fizičkog tržišta kao takvog, kaže ekonomista Admir Čavalić za naš list, koji bez obzira na sve navedeno očekuje daljnji razvoj ove oblasti, jer se mijenjaju potrošačke navike.
- Sve više potrošača želi naručiti nešto preko interneta, nema vremena možda, niti mogućnosti, prilika, niti želje da koristi usluge fizičke kupovine i to pokušava da uradi na internetu. Šta država treba uraditi u tom slučaju? Da olakša tu digitalnu infrastrukturu, da unaprijedi kvalitet usluga kroz standarde, a naravno ponuđači će se sami takmičiti za dio tržišta i vidimo da je intenzivna konkurencija kako unutar BiH tako i konkurenata koji dolaze izvana od Temua, pa nadalje, rekao je Čavalić.
Život na klik
Zašto se sve više ljudi okreće online kupovini? Je li stvar u udobnosti - kupujemo iz pidžame i bez prodavačice koja zapitkuje čim se zakorači u radnju? Možda je riječ o osjećaju sigurnosti koji donosi kupovina iz kuće, a koji je posebno važan onima kojima gužve i razgovori u prodavnicama izazivaju nelagodu? Online kupovina se savršeno uklapa u tempo savremenog, brzog života - sve je dostupno na klik. Ljudi sve više žive online, zašto ne bi i kupovali?
- Porast online kupovine jasno pokazuje da ljudi sve više usklađuju svoje navike sa zahtjevima digitalnog društva. Internet-trgovine privlače, jer nude osjećaj sigurnosti, jednostavnosti i uštede vremena, što je u današnjem načinu života izuzetno važno. Online kupovina nije samo tehničko rješenje već i društveni fenomen koji pokazuje promjene u vrijednostima i svakodnevnim praksama. Kako se komunikacija, rad i zabava već odvijaju u digitalnom prostoru, prirodno je da i potrošnja postaje njegov dio. Za mnoge građane ona znači i oslobađanje od stresa i socijalnih pritisaka koje tradicionalna kupovina nosi. Zapravo, to je proces u kojem digitalno okruženje postaje osnovni okvir našeg svakodnevnog života, a potrošnja samo jedan od njegovih izraza, rekla je sociologinja Mirjana Čeko za Oslobođenje.
