Dok raste broj država koje mu uvode sankcije: Milorad nikako da se dogovori sa Dodikom
Širenje sankcija povećava nervozu/REUTERS/Amel Emrić
Predstavnički dom Parlamenta Nizozemske donio je zaključak kojim se od Vlade ove države traži nametanje zabrane ulaska na njenu teritoriju predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku. Podsjetimo, nekoliko dana ranije Njemačka i Austrija su uvele sankcije Dodiku, ali i njegovim najbližim saradnicima, premijeru Vlade RS-a Radovanu Viškoviću i predsjedniku NSRS-a Nenadu Stevandiću. Sankcije uključuju zabranu ulaska u te zemlje.
Serija nedjela
Inicijativu je podnijela zastupnica Kati Piri, koja navodi kako Milorad Dodik predstavlja fundamentalnu prijetnju stabilnosti Zapadnog Balkana.
- Traži se od Vlade da prati odluke Njemačke i Austrije, da se nametne zabrana ulaska Dodiku, te da se istraže i provedu dalje sankcije što prije, navela je Piri.
Za to vrijeme bjegunac od bh. pravosuđa stranke trojke (SDP, NiP i NS) poziva na dijalog, ali po sopstvenim pravilima - nudeći kao opciju spremnost RS-a da na određeno vrijeme zamrzne zakone koji su nedavno doneseni u NSRS-u. Stranke trojke su jasno odbile poziv, navodeći da Dodik može razgovarati samo sa pravosudnim organima. Zasmetalo je to lideru SNSD-a, pa je izvrijeđao trojku i uporedio je sa mafijom i kriminalnim klanovima.
- Njihov odgovor više liči na poruku sa sastanka klana, nego na izjavu političkih lidera, napisao je Dodik na platformi X.
Ranije je Dodik najavljivao da će, na izborima 2026. godine, ponovo u trku za predsjednika, ali po izbornom zakonu RS-a.
- Milorad se ne slaže sa Dodikom. Milorad i Dodik ne mogu da se dogovore. Dakle, još jedna zamka, podvala, još jedan pokušaj, sada već u totalnoj izgubljenosti, kad je udario glavom u zid, da se vrati na političku scenu, da se vrati za pregovarački sto. U ovom trenutku niko nema pravo da sjedi s njim da razgovara. Odnosno, samo Sud ima pravo i obavezu da s njim razgovara. I da se odredi prema svemu onome što je činio i što čini. Jedna presuda već postoji. Uprkos njoj, počinio je još čitavu seriju težih krivičnih dijela od one po kojoj je već presuđen. I zato je jedini njegov sagovornik Sud, pravo i istina, ističe Esad Bajtal, profesor i analitičar.
Tanja Topić, politička analitičarka, osvrćući se na potez nizozemskog parlamenta, smatra da će sasvim sigurno broj zemalja koji će se pridružiti Njemačkoj, a koja je na neki način pokrenula cijeli taj set sankcija, proširivati. Ističe i to kako je od samog početka bilo jasno da EU neće uvesti sankcije kao EU, jer je za to potrebno jednoglasje.
Izlazna strategija
- Mislim da će širenje broja zemalja koje uvode ove personalne sankcije pojačavati, rekla bih, i određenu nervozu i ljutnju prema zemljama iz kojih su te sankcije došle. Međutim, vidimo da je upravo takva reakcija, uvođenje sankcija i izostanak podrške za ovakvu vrstu politike, dovela do ublažavanja, nazovimo to tako, ili pokušaja traženja izlazne strategije. Ona se sastoji u ponudi da se zamrznu zakoni, istina, ne znam na koji način se provodi zamrzavanje usvojenih zakona u NSRS-u, te da se problemi u BiH rješavaju kroz dijalog - odnosno traži se ona niša gdje će se pravni problem izmjestiti u politički okvir, kaže Topić.
