Dok Dodikov brod pušta na sve strane: Crne liste i hibridni ratovi

Gdje su pare, pitat će predsjednika Republike Srpske više puta na online platformama iz Ambasade SAD-a u BiH, aludirajući na razne optužbe za korupciju i brojne poslove koje su firme porodice Dodik dobile od entitetskih, ali i državnih institucija. Predsjednik se zbog crne liste OFAC-a u početku smijao, a onda tražio načine da sačuva račune u firmama i osigura protok novca, makar u koverti. Jedna od novih ideja u, kako to će to nazvati ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ, hibridnom ratu protiv Republike Srpske su tzv. crne liste nepoželjnih za Republiku.

Neposlušni službenici

- Takvo krivično djelo bi predstavljala svaka komunikacija naših funkcionera, državnih službenika, predstavnika lokalne samouprave, direktora javnih preduzeća, savjetnika u kabinetima i drugih funkcionera u Republici Srpskoj i na nivou BiH sa organizacijama i licima sa definisane crne liste Narodne skupštine Republike Srpske. Mi ne možemo da kaznimo nekog predstavnika političkog odjeljenja američke ambasade za subverzivno djelovanje na teritoriji Republike Srpske, ali možemo da kaznimo naše državne službenike ili imenovana lica sa prebivalištem u RS-u, koji na bilo koji način sarađuju i komuniciraju sa tim istim predstavnicima pojedine ambasade ili organizacije koja se nalazi na navedenoj listi, naveo je Vranješ.

Time bi se, smatra on, umanjila operativnost stranih diplomata i njihovi dometi u hibridnim dejstvima protiv Republike Srpske. A crna lista bi, kaže, imala i fotografije i bila javna.

- Tako da bi s tim bili upoznati i oni građani Republike Srpske koji nisu obuhvaćeni ovim krivičnim djelom, kao što su predstavnici realnog sektora, mediji, javne ličnosti, profesori univerziteta, predstavnici nevladinog sektora i drugi, istakao je Vranješ.

Psiholog Srđan Puhalo kaže kako sve ukazuje na to da su poljuljani povjerenje i odanost u vladajućem taboru.

- Sad se ide korak dalje, da se naprave i crne liste sa kim smijemo, a sa kim ne smijemo razgovarati od stranaca. I to je novi dokaz toga da je vlast u ozbiljnom problemu, ne zbog ovih koji su strani agenti i plaćenici, već da je problem lojalnost državnih službenika. Očito je da postoje rupe u tom brodu, da informacije cure i da oni misle da je to najbolji način da se to prekine, naveo je Puhalo.

Zastupnik Liste za pravdu i red u NSRS-u Đorđe Vučinić kaže da je sve marketinški trik, koji odvlači pažnju od iskopavanja litijuma i drugih tema važnih za život građana.

- Ja sam neko ko ima dvojno državljanstvo. Ne znam da li bi to uticalo onda i da li bi se gledalo u nekom širem aspektu, s obzirom na to da imam i državljanstvo i BiH i Srbije, da li je to što sam narodni poslanik samo po sebi bilo krivično djelo. Zaista su to najave koje nemaju veze sa životom, kaže Vučinić.

Odmazda za sankcije

Ali, ideja kontrole narativa i ponašanja neistomišljenika nije jedina. Zakon o kriminalizaciji klevete je već usvojen. A još traje priča o takozvanom zakonu o stranim agentima, kojim se traži transparentniji rad onih koji su u svakom slučaju transparentniji od onih koji to od njih traže. Tek slijedi priča o zakonu o medijima u Republici Srpskoj.

- Ono što vidimo posljednjih dana je da oni pokušavaju medijski, kroz niz izjava istaknutih zvaničnika, na neki način prijetiti da će nastaviti obračun sa medijima, sa civilnim društvom koji ukazuju na probleme ovdje u RS-u i da će se na taj način revanširati za sankcije koje su dobili od SAD-a, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.

Znakovito, osim nevladinih organizacija, upravo su institucije Republike Srpske najveći korisnici stranih fondova. Da li će po novoj ideji oni koji u ime institucija budu pregovarali sa stranim donatorima počiniti krivično djelo?