Dodikova slamka spasa: Lavrovu puna usta BiH i Daytona, u transu krivili čitav svijet osim sebe

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je odlepršao u Moskvu. Dočekao ga je Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije, kako bi po ko zna koji put razgovarali o “jačanju partnerstva” između Rusije i bh. entiteta Republika Srpska.

Zapad i Trump

Moskva je pohvalila RS zbog “dosljednog i odgovornog stava o Ukrajini” i zahvalila zvaničnoj Banjoj Luci što “osigurava neutralnost Bosne i Hercegovine i njeno nesvrstavanje u nezakonite antiruske restrikcije koje je nametnula EU”.

Komentarisao situaciju

Bitka za BiH: "Dodik sa Lavrovom, Ćudić i Konaković u Parizu, koji je sastanak važniji?"

- Rusija oštro osuđuje pokušaje zapadnjaka da legalno izabranog i legitimnog predsjednika RS-a Dodika uklone s političke scene beskrupuloznim metodama, poručili su.

Naravno, ni ovaj put nije propuštena prilika da se pozove na gašenje OHR-a, “prestanak miješanja Zapada” i vraćanje BiH u “demokratsko pravno polje” - valjda po Dodikovom modelu.

Ruski šef diplomatije naglasio je da je Rusija jedan od garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da su njegovi principi ključni za poslijeratno uređenje države.

- To se, prije svega, odnosi na ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Ovo što se danas dešava u BiH predstavlja najdublju političku krizu u posljednjih 30 godina i može da destabilizuje cijeli balkanski region, poručio je Lavrov, koji osuđuje “pokušaje da se s vlasti uklone srpski lideri koji su nepoželjni Zapadu kroz isfabrikovane krivične procese.”

- Riječ je o našem današnjem sagovorniku, prijatelju i legitimno izabranom predsjedniku RS-a Dodiku, poentirao je Lavrov.

Najavio da će Rusija u oktobru, kada bude predsjedavala Vijećem sigurnosti UN-a, otvoriti pitanje implementacije Dejtonskog sporazuma.

- Detaljno ćemo se pripremiti za sjednicu i brojni naši partneri moraće odgovarati na vrlo neugodna pitanja, poručio je.

Dodik se raskukao u Moskvi i ponovo optužio Zapad za situaciju u kojoj se našao svojom krivicom. Vrijeđao je i osporavao visokog predstavnika.

- Rusija ukazuje i na to da dejtonska struktura u BiH, koju čine Srbi, Bošnjaci i Hrvati, mora biti održana. Lavrova sam informisao o tome da je Republika Srpska prošla težak period sa bivšom američkom administracijom, koja je željela da BiH bude zemlja uređena po principu jedan čovjek - jedan glas. Bošnjaci nikada nisu pristali na Dayton, rekli su da je to ludačka košulja za njih. Mi Srbi rekli smo da je to državni praznik. Bošnjaci nisu prihvatili ni učešće Ruske Federacije, koja je garant Daytona. Prihvatili su da budu saradnici zapadnim strukturama, a najčešće s te strane dolaze samo rješenja koja njima idu u prilog, rekao je Dodik i dodao da su visoki predstavnici uveli rješenja koja nisu u skladu s Ustavom.

- Unatoč oštrim stavovima iz Rusije, javnoj i otvorenoj podršci Dodiku, Rusija je vrlo jasna, neće mijenjati svoj stav prema Daytonu i traži da se on poštuje. To zatvara sagu o sudbonosnom referendumu. Dodik već godinama ulaže ogromna sredstva poreskih obveznika u prijateljski kurs administracije SAD-a, čak i kada je ova bila u rukama po njemu neprijateljske i nakaradne Bidenove administracije i duboke države. Dodik se nada da će Trump vratiti svijet na fabrička podešavanja, ma šta to značilo, kaže politička analitičarka Tanja Topić za naš list.

Tanja Topić: Zatvara se saga o referendumu/Senad Gubelić

Dodik je u podcastu američke novinarke rekao da u predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu vidi čovjeka koji će razgovarati sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i stvari postaviti na drugačiji način. Dva sata je iskoristio za vrijeđanje Bošnjaka i ponavljanje stvari koje je i do sada bezbroj puta rekao, da se on bori za Srbe, da je BiH nemoguća zemlja, da je Schmidt nelegalan visoki predstavnik...

Reciklaža

Prije susreta ministarstvo vanjskih poslova Rusije pripremilo je izvještaj “O situaciji sa veličinom nacizma, širenja neonacizma i drugih praksi koje doprinose eskalaciji suvremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezana netolerancija”. BiH nisu zaobišli, dapače, prilično su joj se posvetili.

Zamjerki na izvještaj ne manjka. Već na prvi pogled jasno je da objektivnost nije bila prioritet. Najviše prostora posvećeno je “ugroženim” Srbima u BiH. Ne treba biti pretjerano upućen u ovdašnje političke prilike da bi se zaključilo da izvještaj zvuči kao da je Dodik lično sjedio za tastaturom. Čak su i etikete koje lijepi visokom predstavniku našle put do izvještaja ruskog ministarstva. Ni o domaćem pravosuđu nismo pročitali ništa novo. Reciklirali su tezu mnogih političara iz RS-a i Srbije prema kojoj se pred Sudom BiH u predmetima ratnih zločina najviše sudi Srbima i kako ovaj sud služi za njihov progon.